In Ostrom’s central concept of polycentrism, local decision making groups must often be ‘‘nested’’ within state structures at a higher level, so that the higher structures can provide the coercion and other resources that make local negotiation efficient.
Zagađenje vazduha dolazi iz različitih izvora i oni su se kroz istoriju menjali, kao i njegova koncentracija, ali uzrok je uvek ostajao isti, a to je društvo u kojem živimo. U ovoj knjizi obrađeni su istorijski nivo zagađenja vazduha, trenutni kvalitet vazduha, kao i društveno-ekonomski razlozi i dominantni narativi koji doprinose lošijem kvalitetu vazduha. Čist vazduh i zdrava životna sredina morali bi da budu zajednička dobra koja su svima dostupna, a do toga je moguće doći pre svega politizacijom ove borbe i društvenim promenama.
Iako se poslednjih nekoliko godina univerzalni osnovni dohodak (UOD) provlači kroz mejnstrim politike, i dalje nije sasvim jasno o tome šta on podrazumeva i u kojim se okolnostima može smatrati progresivnom politikom. Može li UOD funkcionisati u Srbiji, pogotovo imajući u vidu društvene i ekonomske izazove sa kojima se suočavamo u 21. veku?
U ovoj publikaciji pažnja je usmerena na kategorije samostalnih radnika kod kojih ne postoji dovoljan stepen udruživanja zarad ostvarivanja zajedničkog interesa, a kao rezultat delatnosti kojom se bave i/ili načina na koji su angažovani (kratkoročno, povremeno i za određene zadatke).
Publikacija „Održivost, odrast i hrana“ obrađuje više različitih aspekata proizvodnje hrane kroz prizmu zajedničkih dobara, održivosti i odrasta. Publikacija pokriva širok spektar tema, od prepoznavanja koja su fizička i društvena ograničenja procesa proizvodnja hrane, preko načina na koji se danas hrana proizvodi na globalnom i nacionalnom nivou, pa sve do mogućih alternativnih praksi.
Nema tehničkog rešenja za populacioni problem. Zahteva fundamentalno proširenje u moralnosti.
Publikacija predstavlja niz uvodnih studija koje povezuje jedno jednostavno pitanje: kakva je uloga zajedničkih dobara u prošlim društvima i na koji način ona mogu pomoći u izgradnji budućih. S tim na umu, ova publikacija proučava pojam zajedničkih dobara kroz kritiku kapitalizma kao sistema robne proizvodnje i rasprave o njegovim mogućim alternativa.
Tema teksta je odnos levice prema prirodnim resursima u kontekstu održivijeg razvoja ljudskog društva koje neće biti fokusirano na profit nego na potrebe ljudi.
The book seeks to show the range of enclosures of the commons now underway, theoretical approaches to understanding the commons, and specific projects that use commons principles to generate, protect and share resources.
Stephen Pimpare speaks with David Pilling about his new book, The Growth Delusion: Wealth, Poverty, and the Well-Being of Nations, which helps us understand the problems with how we typically evaluate national economies and offers some alternative approaches even though each of those options presents their own challenges.
Some people think universal basic income is a utopian impossibility. Others think it’s dangerous. So there’s a proposal for another solution: universal basic services. Instead of giving people money, why not guarantee all of the public services they need to live a full life?
The book is a collection of texts that present examples of biocultural, neighborhood, collaborative technology, arts and culture, knowledge, infrastruture and other commons.
Izveštaj razmatra odnosn države i zajedničkih dobara. Učesnici radionice zastupaju tezu da država i zajednička dobra mogu plodno da koegzistiraju ako zajednica rekonceptualizuje državu iz perspektive zajedničkog dobra. Država može da podrži zajednička dobra i postkapitalističke oblike upravljanja.
U publikaciji “Model zadružnog organizovanja po meri nestandardnih radnika” predstavljeni su rezultati uporedne analize modela zadruga koji okupljaju samostalne radnike (samozaposlene, frilensere, samostalne umetnike itd.), i koje su osnovane sa ciljem da se smanji prekarnost kojoj je ova grupa radnika izložena.
Tema predavanja je konstrukcija pravnih institucija kroz društvene pokrete.
Smatramo da je pitanje dostupnosti i upravljanja vodom, njeno održivo korišćenje i zaštita, političko pitanje na koje neće biti moguće dati odgovor, koji je u skladu sa principima jednakosti i demokratičnosti, bez odgovarajuće analize, vizije i akcije koje u fokus stavljaju potrebe ljudi a ne interese kapitala. Cilj nam je da ovo istraživanje doprinese davanju takvog odgovora.
In this essay, David Harvey argues that the real problem demanding our attention is private property, not the commons itself. The capitalist commons is being continuously enclosed, but it is also being continuously produced. To fulfill our common interests, we need to look to the powers of collective labor to address capitalism's destruction of land and labor resources.
In this paper the author will explore a complementary problem: in what ways might Basic Income be seen as a structural reform of capitalism that would facilitate a movement in the direction of socialism?
Anri Lefebvre u ovom tekstu predlaže transdukciju, ekspermentalnu utopiju kao mentalne postupke za osmišljavanje novog humanizma i novog grada. Pravo na urbani žvot može da stvori samo radnička klasa i za to su joj potrebni politički program urbane reforme i urbanistički projekti.
Nema tehničkog rešenja za populacioni problem. Zahteva fundamentalno proširenje u moralnosti.
My intention is to say something about the potential of the commons as a political project.
If 'place' and 'local space' are where the 'tangible solidarities' necessary to build an alternate way of life, and an anti-neoliberal politics, must form, then we cannot avoid confronting the systematic obstacles that have to be overcome in realizing such a project. Claims that sustainable local ecologies can serve as the foundation for political action and social alternatives at least require careful scrutiny.
Cilj ovog eseja je da predloži novi fokus leve ekonomske politike koja je decenijama unazad zaglavljena i sterilna u pogledu adresiranja potreba radničke i srednje klase. Umesto da bude mobilizovano kroz zdrav levi i demokratski populizam, levo političko telo uspešno je adresirao autokratski i društveno reakcionarni desni populizam. Ovaj esej predstavlja pokušaj redefinisanja leve ekonomske politike, bazirane na idejama i međunarodnom iskustvu ekonomske demokratije.
U sklopu ovog zbornika želimo doprinijeti supstancijalnom tumačenju demokracije koju smještamo u široko zahvaćeno polje teorijskog promišljanja i ostvarivanja socijalnih prava, što uključuje i radne odnose. Za autorice/autore studija koje čine zbornik demokracija je i metod za ocjenu oblika organiziranja i upravljanja i osnovni princip na kojem treba temeljiti društveno-političko organiziranje i upravljanje zajedničkim resursima.
Autori žele da pokažu zašto se princip komonsa nameće danas kao centralni termin političke alternative za 21. vek: on povezuje antikapitalističku borbu i političku ekologiju povratkom na "zajedničko" nasuprot novih formi privatne i državne aproprijacije.
The governance of natural resources used by many individuals in common is an issue of increasing concern to policy analysts. Both state control and privatization of resources have been advocated, but neither the state nor the market have been uniformly successful in solving common pool resource problems. After critiquing the foundations of policy analysis as applied to natural resources, Elinor Ostrom here provides a unique body of empirical data to explore conditions under which common pool resource problems have been satisfactorily or unsatisfactorily solved.
This publication explores new politics in Europe and describes the commons in different spheres of society, economy and politics. The book is divided into seven thematic sections. Most sections have a theoretical position and a practical case study. All sections feature influential thinkers whose voices we want to amplify. This book is comprised of the insights of more than 20 writers, activists and pioneers, standing on the shoulders of hundreds more.
In this chapter it is argued that even when one’s causal contribution to an outcome is imperceptible, or non-existent, one can be morally responsible for it; responsibility is not based on causation.
The book explains how the commons: is an exploding field of DIY innovation ranging from Wikipedia and seed-sharing to community forests and collaborative consumption, and beyond; challenges the standard narrative of market economics by explaining how cooperation generates significant value and human fulfillment; and provides a framework of law and social action that can help us move beyond the pathologies of neoliberal capitalism.
The authors develop the theory of the commons by strengthening its link with a Marxist critique of capitalism. In order to do so, they draw parallels between the work of Elinor Ostrom on principles of sustainable governance and Branko Horvat’s theory of self-management developed in the context of socialist Yugoslavia.
