Odrastnički turizam

2022-07-14T14:35:11+01:00Tags: , |

Kada je u pitanju turizam, postoji jako mali broj radova koji spajaju oblasti odrasta i turizama. Odrast u turizmu zahteva radikalnu promenu turističkih obrazaca. Odrastničke prakse u turizmu povezane su uglavnom sa drugim oblicima alternativnog turizma kao što su ekoturizam, održivi turizam, zeleni turizam, spori turizam, turizam u zajednici, turizam u korist siromašnih i fer turizam. Kao rezultat toga, iako možemo zaključiti da postoji primetna konvergencija odrastničkog turizma sa drugim vidovima alternativnog turizma, oni nisu u potpunosti istovetni, razlog tome je što odrast kao pojam objedinjuje sve pozitivne preduslove drugih oblika alternativnog turizma koje pojedini vidovi turizma nemaju.

The precariat. The new dangerous class

2020-11-12T23:33:30+01:00Tags: , , , |

Standing discusses an emerging class of people facing insecurity, moving in and out of precarious work that gives little meaning to their lives. He warns that the growth of the precariat is producing instabilities in society. Its internal divisions have led to the villainization of migrants and other vulnerable groups and some are susceptible to the dangers of political extremism. Standing argues for a new politics which puts the fears and aspirations of the precariat at the heart of a progressive strategy of redistribution and income security. "This book is about a new group in the world, a class-in-the-making. It sets out to answer five questions: What is it? Why should we care about its growth? Why is it growing? Who is entering it? And where is the precariat taking us?"

Governmental Precarization

2020-11-12T22:30:50+01:00Tags: , , |

Precarisation is one of the central concepts of Lorey's research and writing. In this article she aims at explaining the term further dissecting three dimensions of the precarious: precariousness, precarity, and governmental precarization. Her theoretical contribution is of great importance for understanding the world of "cultural producers" in neoliberal society. 

Politička ekonomija socijalizma

2020-11-12T21:35:14+01:00Tags: , , , |

"Životno delo", kako je samo autor nazvao ovu knjigu, predstavlja sveobuhvatnu studiju političke ekonomije socijalizma koja je pokušaj sintetičkog pregleda uslova u kojima se vodi neprekidna borba između kapitalističkih durštvenih odnosa i tendencija da se ti odnosi pretvore u socijalističke. On smatra da je podela sveta na kapitalistički i socijalistički blok (u drugoj polovini 20. veka) površna ocena jer: "...jedini važan interes, zajednički i jednom i drugom bloku, jest spriječiti pravi socijalistički razvoj bilo gdje u svijetu." Knjiga je najpre objavljena na engleskom jeziku, u Njujorku, gde je doživela veliki uspeh, a tek naknadno je prevedena na srpskohrvatski jezik i objavljena u Jugoslaviji. 

ABC jugoslavenskog socijalizma

2020-11-12T21:24:09+01:00Tags: , , , |

Knjiga je skup tekstova i istraživanja Branka Horvata koji je pokušao da osnovne pojmove jugoslovenskog socijalizma objasni na jasan i jednostavan način ("zbog toga nema ni citata, ni bibliografije, ni druge uobičajene aparature"), uzimajući za uzor Buharinovu knjigu "ABC komunizma" koju smatra dobrom idejom, ali lošom knjigom.  U svom teorijskom radu, Horvat socijalizam posmatra kao svetsko-istorijski proces sa tri karakteristična prelaza ka socijalizmu: prelaz razvijenih kapitalističkih zemalja, prelaz etatističkih zemalja i prelaz nerazvijenih zemalja. Međutim, jugoslovenki slučaj ne pripada ni jednom od njih i zato je ovu knjigu posvetio upravo objašnjenju specfiičnosti jugoslovenskog socijalističkog projekta.  

The Bolshevik Revolution: One hundred years after

2020-11-12T01:00:56+01:00Tags: , |

This issue of Crisis and Critique brings together some of the most important contemporary thinkers, who engage with the historical, political and philosophical resonances of the Bolshevik Revolution into our context.They engage with different dimensions which compose the Bolshevik Event and its aftermath.The point is not to reassert the relevance of the Revolution, nor explore the possibilities of faithfulness to it, but rather, the aim of this issue is to claim that politics of emancipation, philosophy and history cannot be the same after this Revolution. It is a unavoidable point of reference, one that cannot be simply ignored.

Otvorena kultura i priroda mreža

2020-11-12T01:06:55+01:00Tags: , |

Knjiga obuhvata 11 tekstova Feliksa Štaldera.Prvih sedam se bavi različitim aspektima nastanka i kritikom “otvorenih kultura”, tj. novih procesa u kulturi inspirisanih Pokretom za kompjuterski softver slobodnog i otvorenog kôda. Dok je nedavna praksa ovog pokreta važna referenca, kulturne prakse koje su otvorene za slobodnu rekonfiguraciju su, naravno, mnogo starije, a esej Kulture bez roba ih prati u prošlost sve do dadaizma početkom XX veka. Druga grupa eseja se bavi karakterom mrežnog oblika organizacije, često se pozivajući na koncepte “prostora tokova” (Manuel Castells), tj. na materijalnu infrastrukturu za organizaciju translokalnosti, zasnovanu na digitalnim informacionim tokovima.

Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma

2020-11-12T01:09:07+01:00Tags: , |

Knjiga Postajanje majkom sadrži umetniãke radove, interdisciplinarne studije iz oblasti humanistiãkih i društvenih nauka, kao i tekstove koji se bave promišljanjem liãnog i aktivistiãkog iskustva i rada. Nastajala je u procesu istraživanja koje je sprovedeno kako bi se preispitale institucionalizovane prakse materinstva u savremenom društvu, njihovi efekti u svakodnevnom životu, kao i vidovi otpora i (radikalne) politiãke subjektivizacije u odnosu na njih. Knjiga je usmerena na demistifikaciju, denaturalizaciju i reevaluaciju normi materinstva koje uvek ukazuju na odnose u specifiãnim materijalnim uslovima i okolnostima centriranja ili decentriranja javne ili privatne moçi ili društvenosti. Bavi se materinstvom kao globalnim problemom, kroz analize i iskustva angažmana u pojedinim zemljama, ali ukazuje i na specifiãnosti lokalnog konteksta, kroz iskustva u pojedinim bivšim jugoslovenskim republikama, što predstavlja pokušaj povezivanja odre∂enih globalnih trendova sa posebnostima u lokalnoj sredini.

Becoming Common: Precarization as political constituting

2020-11-12T01:09:39+01:00Tags: , , |

"The discourse on precarization that has emerged in the past decade, primarily in Europe, rests on an extremely complex understanding of social insecurity and its productivity. The various strands of this discourse have been brought together again and again in the context of the European precarious movement organised under EuroMayDay....What is unusual about this social movement is not only the way in which under its auspices new forms of political struggle are tested and new perspectives of precarizatin developed; rather - and it is striking in relation to other social movements - it is how it has queered a seemingly disparate fields of the cultural and political again and again. In the past decade, conversations concerning both the (partly subversive) knowledge of the precarious and a search for commons (in order to constitute the political), has conspicuously taken place more in art institution than in social, political, or even academic contexts."

Zajednička dobra i granice kapitalizma

2018-06-15T14:12:42+01:00Tags: , , , , , , , , |

Publikacija predstavlja niz uvodnih studija koje povezuje jedno jednostavno pitanje: kakva je uloga zajedničkih dobara u prošlim društvima i na koji način ona mogu pomoći u izgradnji budućih. S tim na umu, ova publikacija proučava pojam zajedničkih dobara kroz kritiku kapitalizma kao sistema robne proizvodnje i rasprave o njegovim mogućim alternativa.

Država, tržište i neka preliminarna pitanja o zajedničkim dobrima

2018-06-15T14:29:43+01:00Tags: , , |

Ako zajednička dobra ispravno teoretiziramo i politički sagledamo, zajednička dobra mogu odigrati ključnu ulogu u vraćanju socijalne pravednosti u užu domenu privatno-pravnog diskursa. Međutim, takav pomak iziskuje značajan raskid s prevladavajućim stavom koji pretpostavlja da u upravljanju resursima mora posredovati ili država ili privatno vlasništvo.

Sloboda stvaralaštvu

2018-06-15T14:44:35+01:00Tags: |

Tematski broj časopisa Zarez obuhvata niz prevedenih i novih tekstova koji problematizuju slobodu stvaralašta u uslovima marketizacije interneta, kontrole distribucije znanja i proizvoda kreativnih delatnosti i nauke.

The Making of the Knowledge Commons: From Lobsters to Universities

2018-06-15T14:46:07+01:00Tags: |

The first part is a discussion of the typical difficulties encountered in the making of commons in general. In the second part he analyses a number of typical problems that the constituent community of the knowledge commons, especially universities, their faculties and students, must face in preventing a “tragedy of the knowledge commons.”

Go to Top