The Production of Space

2018-06-15T14:57:16+01:00Tags: |

The book is a search for a reconciliation between mental space (the space of the philosophers) and real space (the physical and social spheres in which we all live). In the course of his exploration, Henri Lefebvre moves from metaphysical and ideological considerations of the meaning of space to its experience in the everyday life of home and city.

Pravo na grad

2018-06-15T15:08:19+01:00Tags: , , |

Anri Lefebvre u ovom tekstu predlaže transdukciju, ekspermentalnu utopiju kao mentalne postupke za osmišljavanje novog humanizma i novog grada. Pravo na urbani žvot može da stvori samo radnička klasa i za to su joj potrebni politički program urbane reforme i urbanistički projekti.

The Undercommons: Fugitive planning & black studies

2020-11-12T01:02:34+01:00Tags: , , |

In "The Undercommons: Fugitive Planning & Black Study", Moten and Harney examine the University, Debt, Politics and Logistics to help us grasp how these (and other) institutions, organizations and capitalist mechanisms (including the State as an agent of capital) reduce our ability to empathize, our capacity for true learning and our ability to love. Moten and Harney define the “The Undercommons” as “Maroon communities of composition teachers, mentorless graduate students, adjunct Marxist historians, out or queer management professors, state college ethnic studies departments, closed-down film programs, visa-expired Yemeni student newspaper editors, historically black college sociologists, and feminist engineers ” that “refuse to ask for recognition and instead want to take apart, dismantle, tear down the structure that, right now, limits our ability to find each other, to see beyond it and to access the places we know lie beyond its walls. ” The structure itself is holding us back; as we pour our energies into combatting mass incarceration, debt-slavery, and the professionalization of intellect, Moten and Harney argue that we only buttress the society that makes such singularly anti-human calamities possible in the first place...

Na šta mislimo kada kažemo…Energetsko siromaštvo, energetska tranzicija i podstandardna romska naselja

2024-05-23T15:20:31+01:00Tags: , |

Srbija se nalazi pred novom tranzicijom, koja će ovog puta biti energetska, što podrazumeva prelazak iz sistema u kome se za proizvodnju energije dominantno koriste neobnovljivi izvori u sistem koji je zasnovan na korišćenju obnovljivih izvora energije. Iskustva ekonomske tranzicije govore nam da broj gubitnika ove tranzicije bio značajno veći nego broj onih koji su iz ekonomske tranzicije profitirali. Da se takva situacija ne bi ponovila i sa energetskom tranzicijom neophodno je u njenu implementaciju uvesti pravednost i socijalnu osetljivost, kako bi se zaštitili najsiromašniji koji su potencijalni gubitnici i energetske tranzicije.

Udruženi rad i samoupravno planiranje

2020-11-12T01:03:50+01:00Tags: , , , , |

Knjiga »Udruženi rad i samoupravno planiranje« sadrži one radove Edvarda Kardelja koji su nastali u vezi sa neposrednom prirodom i donošenjem Zakona o udruženom radu i Zakona o osnovama sistema društvenog planiranja i o društvenom planu Jugoslavije, kao i njihovom razradom i primenom u samoupravnoj praksi. Ovi radovi predstavljaju ne samo teorijsko produbljivanje koncepta i sistema dohodovnih odnosa u udruženom radu na načelima novog Ustava, Zakona o udruženom radu i drugih sistemskih zakona, nego i kritičko razmatranje njihovog neposrednog ostvarivanja. Radovi »O sistemu samoupravnog planiranja« i »Slobodni udruženi rad« su, u stvari, posebne knjige iz serije »Brionske diskusije«. U radu »Dalji razvoj društveno-ekonomskih odnosa na osnovu Ustava i Zakona o udruženom radu i učvršćenje položaja radnika« (1976), Kardelj je ukazao na ulogu svih organizovanih snaga našeg društva, posebno Saveza komunista, u razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa. Rad »Sticanje i raspodela sredstava za lične dohotke na osnovu rada jedno od najaktuelnijih pitanja našeg društva danas« (1978) je intervju redakciji časopisa »Svetlost« iz Kragujevca povodom Desetog susreta samoupravljača Jugoslavije »Crveni barjak«.

Analiza efekata primene izmena i dopuna Zakona o radu

2020-11-12T22:52:12+01:00Tags: , , , |

Ovo je rezultat rada na analizi efekata i rezultata dvogodišnjeg sprovođenja Zakona o radu donetog 2014. godine. Na analizi je radio tim stručnjaka koji je obradio rezultate ispitivanja različitih grupa aktera (sindikati, poslodavci, državna tela, nevladine organizacije...) i uz konsultacije za drugim zainteresovanim stranama (Ministarstvo za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja, Nacionalna služba zapošljavanja, Međunarodna organizacija rada, Savez samostalnih sindikata Srbije, Unija poslodavaca, Beogradski centar za ljudska prava...).

Artist at work, Proximity of art and capitalism

2020-11-12T22:02:04+01:00Tags: , , , |

The main affirmation of artistic practice must today happen through thinking about the conditions and the status of the artist's work. Only then can it be revealed that what is a part of the speculations of capital is not art itself, but mostly artistic life. Artist at Work examines the recent changes in the labour of an artist and addresses them from the perspective of performance. It draws its conclusions mainly from the argument that art no longer needs to re-affirm itself as a socially relevant and useful activity because this would lock it within immanent capitalist (and populist) production of value. Instead, art has to rediscover its material basis and 'occupy' exactly those abstractions which enable the preservation of the capitalist system and reproduction of capital. The book would like to remind art – which has constantly thermalized and practiced politics during the last decades – that it has forgotten its power to connect the abilities of the abstract (thinking) with the actual abstractions (value, capital, productivity, money, commodity, time, etc.)

Nove politike solidarnosti: Sloboda od rada

2022-07-14T14:32:57+01:00Tags: , |

Univerzalne osnovne usluge (universal basic services) su recentna ideja koja je privukla veliku pažnju javnosti zbog potencijala da redefiniše državu blagostanja i uspešno odgovori na izazove 21. veka. Univerzalne osnovne usluge podrazumevaju proširenje opsega besplatnih javnih usluga koji će osigurati pristup svakom građaninu (ili rezidentu) adekvatan stepen sigurnosti, mogućnosti i participacije. Termin univerzalne podrazumeva da su usluge dostupne svima, bez obzira na njihove prihode ili status.

Otvorena kultura i priroda mreža

2020-11-12T01:06:55+01:00Tags: , |

Knjiga obuhvata 11 tekstova Feliksa Štaldera.Prvih sedam se bavi različitim aspektima nastanka i kritikom “otvorenih kultura”, tj. novih procesa u kulturi inspirisanih Pokretom za kompjuterski softver slobodnog i otvorenog kôda. Dok je nedavna praksa ovog pokreta važna referenca, kulturne prakse koje su otvorene za slobodnu rekonfiguraciju su, naravno, mnogo starije, a esej Kulture bez roba ih prati u prošlost sve do dadaizma početkom XX veka. Druga grupa eseja se bavi karakterom mrežnog oblika organizacije, često se pozivajući na koncepte “prostora tokova” (Manuel Castells), tj. na materijalnu infrastrukturu za organizaciju translokalnosti, zasnovanu na digitalnim informacionim tokovima.

The future of the commons

2018-06-15T15:04:10+01:00Tags: , , , , |

In this essay, David Harvey argues that the real problem demanding our attention is private property, not the commons itself. The capitalist commons is being continuously enclosed, but it is also being continuously produced. To fulfill our common interests, we need to look to the powers of collective labor to address capitalism's destruction of land and labor resources.

Umetnik/ca u (ne)radu

2020-11-12T01:07:35+01:00Tags: , , |

Istraživačko-umetnički projekat Umetnik/ca u (ne)radu (održan u Novom Sadu između 2010. i 2012.godine) obuhvatao je seriju javnih razgovora, izložbi i publikacija, fokusiranih na istraživanje umetničkih i društvenih praksi koje kritički reflektuju savremeni pojam rada – uslove u kojima se rad ostvaruje, nove društvene potrebe i odnose koje rad proizvodi. Takođe, cilj je bio elaboriranje relativno neistraženog polja istorije umetnosti koje obuhvata prakse koje predstavljaju ekstrem na liniji ovog istraživanja – odluke umetnika/ca da napuste bavljenje umetnošću i produkciju umetničkih dela, propagirajući koncept nerada i „besposličarenja“ (idleness, slacking).

Creative or common city? Civic or civil society?

2020-11-12T01:04:59+01:00Tags: , , |

At the end of February 2017, Pascal Gielen gave this lecture on the relationship between art, politics and the civil space in the creative city, as part of a programme which ran alongside CCA's exhibition Forms of Action (28 Jan - 12 Mar 2017) on socially engaged art practices. The lecture is based on a pilot research project Gielen undertook for the European Cultural Foundation in 2016, and also looks at how activists and creative workers respond to this policy by organising themselves in alternative ways.

Zajednička dobra i granice kapitalizma

2018-06-15T14:12:42+01:00Tags: , , , , , , , , |

Publikacija predstavlja niz uvodnih studija koje povezuje jedno jednostavno pitanje: kakva je uloga zajedničkih dobara u prošlim društvima i na koji način ona mogu pomoći u izgradnji budućih. S tim na umu, ova publikacija proučava pojam zajedničkih dobara kroz kritiku kapitalizma kao sistema robne proizvodnje i rasprave o njegovim mogućim alternativa.

Governmental Precarization

2020-11-12T22:30:50+01:00Tags: , , |

Precarisation is one of the central concepts of Lorey's research and writing. In this article she aims at explaining the term further dissecting three dimensions of the precarious: precariousness, precarity, and governmental precarization. Her theoretical contribution is of great importance for understanding the world of "cultural producers" in neoliberal society. 

Performing the common city: On the crossroads of arts, politics and public life

2020-11-12T01:06:24+01:00Tags: , , , |

Pascal Gielen, art theoretician from Belgium, writes about the contemporary city, its shift from the space for the bourgeois class to the current trend of privatisation of public spaces and the role of arts in these processes. His analysis is based on theories and practices of Haussmann, Michel de Certeau, Chantal Mouffe, Saskia Sassen and others, while going through different conceptions of the city  as the common space: from Haussmann's urban structure in 18th century to Florida's creative city to the common city.

Go to Top