Vazduh kao zajedničko dobro

2022-07-08T15:08:34+01:00Tags: , |

Zagađenje vazduha dolazi iz različitih izvora i oni su se kroz istoriju menjali, kao i njegova koncentracija, ali uzrok je uvek ostajao isti, a to je društvo u kojem živimo. U ovoj knjizi obrađeni su istorijski nivo zagađenja vazduha, trenutni kvalitet vazduha, kao i društveno-ekonomski razlozi i dominantni narativi koji doprinose lošijem kvalitetu vazduha. Čist vazduh i zdrava životna sredina morali bi da budu zajednička dobra koja su svima dostupna, a do toga je moguće doći pre svega politizacijom ove borbe i društvenim promenama.

Umetnik/ca u (ne)radu

2020-11-12T01:07:35+01:00Tags: , , |

Istraživačko-umetnički projekat Umetnik/ca u (ne)radu (održan u Novom Sadu između 2010. i 2012.godine) obuhvatao je seriju javnih razgovora, izložbi i publikacija, fokusiranih na istraživanje umetničkih i društvenih praksi koje kritički reflektuju savremeni pojam rada – uslove u kojima se rad ostvaruje, nove društvene potrebe i odnose koje rad proizvodi. Takođe, cilj je bio elaboriranje relativno neistraženog polja istorije umetnosti koje obuhvata prakse koje predstavljaju ekstrem na liniji ovog istraživanja – odluke umetnika/ca da napuste bavljenje umetnošću i produkciju umetničkih dela, propagirajući koncept nerada i „besposličarenja“ (idleness, slacking).

Odrastnički turizam

2022-07-14T14:35:11+01:00Tags: , |

Kada je u pitanju turizam, postoji jako mali broj radova koji spajaju oblasti odrasta i turizama. Odrast u turizmu zahteva radikalnu promenu turističkih obrazaca. Odrastničke prakse u turizmu povezane su uglavnom sa drugim oblicima alternativnog turizma kao što su ekoturizam, održivi turizam, zeleni turizam, spori turizam, turizam u zajednici, turizam u korist siromašnih i fer turizam. Kao rezultat toga, iako možemo zaključiti da postoji primetna konvergencija odrastničkog turizma sa drugim vidovima alternativnog turizma, oni nisu u potpunosti istovetni, razlog tome je što odrast kao pojam objedinjuje sve pozitivne preduslove drugih oblika alternativnog turizma koje pojedini vidovi turizma nemaju.

Jugoslovensko radničko samoupravljanje

2020-11-12T21:52:20+01:00Tags: , , |

Ovo je transkript dela intervjua koji je snimljen u Beogradu 2003. godine.  "Jugoslovensko samoupravljanje je bilo kako društvena, tako i nacionalna laboratorija. U društvenom smislu, to je bio eksperiment nastao pod uticajem raznih ideja: nasleđe Pariske komune, nasleđe srpske socijalne demokratije sa kraja devetnaestog veka, zaostavština anarhije, koja je kasnije bila veoma važna u kritici staljinizma. Idejni sadržaji anarhije i trockizma su bili sastavni elementi ideologije Titove partije, jer su koristili u kritici staljinizma. Sa druge strane, kao što sam već naglasio, sistem jugoslovenskog samoupravljanja je isto tako bio i nacionalna, čak nadnacionalna laboratorija. To je bio režim, u kome su veoma različite nacije mirno živele, gde je funkcionisala nadnacionalna ekonomija, gde je nadnacionalni vođa bio veoma popularan - od Makedonije do Slovenije."

Pobunjeni gradovi

2018-06-15T14:59:30+01:00Tags: |

Ovde bih želeo da istražim jedan drugi vid kolektivnog prava – pravo na grad u kontekstu oživljavanja interesovanja za ideje Anrija Lefevra o tom pitanju, kao i pojavu svih vrsta društvenih pokreta širom sveta koji sada traže takvo pravo.

Zajednička dobra i granice kapitalizma

2018-06-15T14:12:42+01:00Tags: , , , , , , , , |

Publikacija predstavlja niz uvodnih studija koje povezuje jedno jednostavno pitanje: kakva je uloga zajedničkih dobara u prošlim društvima i na koji način ona mogu pomoći u izgradnji budućih. S tim na umu, ova publikacija proučava pojam zajedničkih dobara kroz kritiku kapitalizma kao sistema robne proizvodnje i rasprave o njegovim mogućim alternativa.

Da li bi politika univerzalnog osnovnog dohotka mogla biti primenjiva u Srbiji?

2018-10-16T20:13:59+01:00Tags: , , |

Iako se poslednjih nekoliko godina univerzalni osnovni dohodak (UOD) provlači kroz mejnstrim politike, i dalje nije sasvim jasno o tome šta on podrazumeva i u kojim se okolnostima može smatrati progresivnom politikom. Može li UOD funkcionisati u Srbiji, pogotovo imajući u vidu društvene i ekonomske izazove sa kojima se suočavamo u 21. veku?

Governing the Commons: The Evolution of Institutions for Collective Action (Political Economy of Institutions and Decisions)

2018-06-15T14:58:48+01:00Tags: , , , |

The governance of natural resources used by many individuals in common is an issue of increasing concern to policy analysts. Both state control and privatization of resources have been advocated, but neither the state nor the market have been uniformly successful in solving common pool resource problems. After critiquing the foundations of policy analysis as applied to natural resources, Elinor Ostrom here provides a unique body of empirical data to explore conditions under which common pool resource problems have been satisfactorily or unsatisfactorily solved.

Kako zajednički do krova nad glavom

2018-06-15T14:11:12+01:00Tags: , , , |

Sa namerom da ovom publikacijom doprinesemo postojećim istraživanjima na temu zadružnog stanovanja, fokusirali smo se na istraživanje primera dobre prakse, odnosno različitih modela stanovanja u evropskim gradovima. Pored toga, ključni deo publikacije predstavlja i analiza normativnog i regulatornog okvira u Srbiji, u nameri da prepoznamo mehanizme i instrumente koji bi omogućili primenu nekih od ovih modela u lokalnom kontekstu ili ponudimo smernice za unapređenje postojećih.

Analiza efekata primene izmena i dopuna Zakona o radu

2020-11-12T22:52:12+01:00Tags: , , , |

Ovo je rezultat rada na analizi efekata i rezultata dvogodišnjeg sprovođenja Zakona o radu donetog 2014. godine. Na analizi je radio tim stručnjaka koji je obradio rezultate ispitivanja različitih grupa aktera (sindikati, poslodavci, državna tela, nevladine organizacije...) i uz konsultacije za drugim zainteresovanim stranama (Ministarstvo za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja, Nacionalna služba zapošljavanja, Međunarodna organizacija rada, Savez samostalnih sindikata Srbije, Unija poslodavaca, Beogradski centar za ljudska prava...).

The Undercommons: Fugitive planning & black studies

2020-11-12T01:02:34+01:00Tags: , , |

In "The Undercommons: Fugitive Planning & Black Study", Moten and Harney examine the University, Debt, Politics and Logistics to help us grasp how these (and other) institutions, organizations and capitalist mechanisms (including the State as an agent of capital) reduce our ability to empathize, our capacity for true learning and our ability to love. Moten and Harney define the “The Undercommons” as “Maroon communities of composition teachers, mentorless graduate students, adjunct Marxist historians, out or queer management professors, state college ethnic studies departments, closed-down film programs, visa-expired Yemeni student newspaper editors, historically black college sociologists, and feminist engineers ” that “refuse to ask for recognition and instead want to take apart, dismantle, tear down the structure that, right now, limits our ability to find each other, to see beyond it and to access the places we know lie beyond its walls. ” The structure itself is holding us back; as we pour our energies into combatting mass incarceration, debt-slavery, and the professionalization of intellect, Moten and Harney argue that we only buttress the society that makes such singularly anti-human calamities possible in the first place...

Inventing a technological commons: Confronting the engine of Macron

2018-06-15T14:16:34+01:00Tags: , , |

Here we discuss what we see as one new political strategy in the wars of position in contemporary capitalism. We suggest that Coopcycle, an online app invented for cooperative organizations of delivery workers, may be initiating an innovative left strategy of class struggle by activating a new form of mobilization that confronts changing work organization and technology in line with the changing subjectivities and class alliances of the current era.

Ekonomska demokratija kao deo političkog programa nove levice

2022-03-24T10:09:56+01:00Tags: , |

Cilj ovog eseja je da predloži novi fokus leve ekonomske politike koja je decenijama unazad zaglavljena i sterilna u pogledu adresiranja potreba radničke i srednje klase. Umesto da bude mobilizovano kroz zdrav levi i demokratski populizam, levo političko telo uspešno je adresirao autokratski i društveno reakcionarni desni populizam. Ovaj esej predstavlja pokušaj redefinisanja leve ekonomske politike, bazirane na idejama i međunarodnom iskustvu ekonomske demokratije.

O komuni

2020-11-12T01:03:14+01:00Tags: , , |

Neodvojivi deo Kardeljevog stvaralaštva je i njegovo neposredno i stalno teorijsko i praktično angažovanje na pitanjima komune i komunalnog sistema na svim etapama izgradnje i razvoja našeg socijalističkog samoupravnog društva. Polazeći od toga da je komuna socijalistička samoupravna humana zajednica ljudi, složen sistem društvenih odnosa i osnovna društvena zajednica u kojoj radni čovek i građanin može i treba da ostvaruje najveći deo svojih osnovnih interesa, prava, dužnosti i odgovornosti, Kardelj je na svim etapama razvoja jugoslovenskog samoupravnog društva ne samo isticao značaj komune i teorijski objašnjavao pojedine njene aspekte nego upravo aktivno i neposredno radio na razrešavanju svih pitanja i problema u ovoj oblasti. I u prilikama kada su razmatrana druga pitanja i odnosi u društvu i tražena rešenja za druge probleme u razvoju samoupravljanja, on je posebno isticao važnost i značaj rešavanja određenih pitanja u komuni, odnosno polazio od toga da je za ukupan razvoj socijalističkih samoupravnih odnosa u društvu bitno stanje samoupravnih odnosa u komuni. U ovoj knjizi sakupljeni su Kardeljevi radovi o komuni. Termin „radovi” treba uzeti sasvim uslovno. U knjizi su i studije ili njihovi delovi koji se odnose na komunu i sistematizovana i pripremljena izlaganja ili članai i intervjui, ali i mnogi govori i razgovori u različitim prilikama susreta sa ljudima iz opština — na skupovima Stalne konferencije gradova, na sastancima političkih aktiva, sa predstavnicima mesnih zajednica;, u radničkim sredinama, na savetovanjima i seminarima. Opširan predgovor napisao je Živorad Kovačević.

Na šta mislimo kada kažemo…Energetsko siromaštvo, energetska tranzicija i podstandardna romska naselja

2024-05-23T15:20:31+01:00Tags: , |

Srbija se nalazi pred novom tranzicijom, koja će ovog puta biti energetska, što podrazumeva prelazak iz sistema u kome se za proizvodnju energije dominantno koriste neobnovljivi izvori u sistem koji je zasnovan na korišćenju obnovljivih izvora energije. Iskustva ekonomske tranzicije govore nam da broj gubitnika ove tranzicije bio značajno veći nego broj onih koji su iz ekonomske tranzicije profitirali. Da se takva situacija ne bi ponovila i sa energetskom tranzicijom neophodno je u njenu implementaciju uvesti pravednost i socijalnu osetljivost, kako bi se zaštitili najsiromašniji koji su potencijalni gubitnici i energetske tranzicije.

Država, tržište i neka preliminarna pitanja o zajedničkim dobrima

2018-06-15T14:29:43+01:00Tags: , , |

Ako zajednička dobra ispravno teoretiziramo i politički sagledamo, zajednička dobra mogu odigrati ključnu ulogu u vraćanju socijalne pravednosti u užu domenu privatno-pravnog diskursa. Međutim, takav pomak iziskuje značajan raskid s prevladavajućim stavom koji pretpostavlja da u upravljanju resursima mora posredovati ili država ili privatno vlasništvo.

Performing the common city: On the crossroads of arts, politics and public life

2020-11-12T01:06:24+01:00Tags: , , , |

Pascal Gielen, art theoretician from Belgium, writes about the contemporary city, its shift from the space for the bourgeois class to the current trend of privatisation of public spaces and the role of arts in these processes. His analysis is based on theories and practices of Haussmann, Michel de Certeau, Chantal Mouffe, Saskia Sassen and others, while going through different conceptions of the city  as the common space: from Haussmann's urban structure in 18th century to Florida's creative city to the common city.

Our commons: Political ideas for a new Europe

2020-11-12T22:40:01+01:00Tags: , , , |

This publication explores new politics in Europe and describes the commons in different spheres of society, economy and politics.  The book is divided into seven thematic sections. Most sections have a theoretical position and a practical case study. All sections feature influential thinkers whose voices we want to amplify. This book is comprised of the insights of more than 20 writers, activists and pioneers, standing on the shoulders of hundreds more.

Nove politike solidarnosti: Sloboda od rada

2022-07-14T14:32:57+01:00Tags: , |

Univerzalne osnovne usluge (universal basic services) su recentna ideja koja je privukla veliku pažnju javnosti zbog potencijala da redefiniše državu blagostanja i uspešno odgovori na izazove 21. veka. Univerzalne osnovne usluge podrazumevaju proširenje opsega besplatnih javnih usluga koji će osigurati pristup svakom građaninu (ili rezidentu) adekvatan stepen sigurnosti, mogućnosti i participacije. Termin univerzalne podrazumeva da su usluge dostupne svima, bez obzira na njihove prihode ili status.

Creative or common city? Civic or civil society?

2020-11-12T01:04:59+01:00Tags: , , |

At the end of February 2017, Pascal Gielen gave this lecture on the relationship between art, politics and the civil space in the creative city, as part of a programme which ran alongside CCA's exhibition Forms of Action (28 Jan - 12 Mar 2017) on socially engaged art practices. The lecture is based on a pilot research project Gielen undertook for the European Cultural Foundation in 2016, and also looks at how activists and creative workers respond to this policy by organising themselves in alternative ways.

Go to Top