Rad u svetu bez rasta | Rikardo Mastini
Zapravo, čini se da mi u velikoj meri proizvodimo dobra i usluge kako bismo ljude održavali zaposlenim, a ne kako bismo odgovorili na njihove potrebe.
Zapravo, čini se da mi u velikoj meri proizvodimo dobra i usluge kako bismo ljude održavali zaposlenim, a ne kako bismo odgovorili na njihove potrebe.
Kulturološki napor koji su ekonomski liberali uložili tokom poslednjih decenija uspeo je da ubedi ljude da misle da dobar život podrazumeva da možete da radite sve što poželite. S toga rad u polju kulture treba da otpočne sa preispitivanjem da li je ovakva vizija zaista dobra i poželjna.
Ova inicijativa Platforme za teoriju i praksu društvenih dobra – Zajedničko uspostavljena je sa ciljem da pruži različite vidove podrške mikroprojektima koji imaju za cilj stvaranje novih ili unapređivanje postojećih zajedničkih dobara, dekomercijalizaciju i/ili demokratizaciju javnih dobara i popularizaciju teorije i prakse zajedničkih dobara.
U periodu oktodbar 2019. - oktobar 2020. Platforma Zajedničko je uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija realizovala projekat podrške stvaranja novih i unapređivanja postojećih zajedničkih dobara, dekomercijalizacije i demokratizacije javnih dobara, poput obrazovanja, infrastrukture, prirodnih resursa, javnih prostora, kao i popularizacija teorije i prakse zajedničkih dobara.
Sa Minom Milošević, članicom predsedništva PRL i Ivanom Kovačević, članicom Glavnog odbora PRL, razgovarali smo o radikalno levoj viziji rada, održivosti, javnog sektora i rodne ravnopravnosti.
Pozivamo sve zainteresovane da se prijave za podršku realizaciji mikroprojekata koji doprinose progresivnim zajedničkim dobrima.
Kako onda razumeti poziv dela opozicije na bojkot baš ovih izbora? O nepristrasnosti, legitimitetu i crvenim linijama razgovaramo sa Biljanom Đorđević iz Inicijative Ne davimo Beograd i Ivanom Velisavljevićem iz Socijaldemokratske unije.
Nominalno, javno-privatna partnerstva su zasnovana na pretpostavci da profit i javni interes nisu u sukobu. Međutim, ekspanzija javno-privatnih partnerstava kojoj svedočimo poslednjih godina učinila je brojne javne usluge skupljim i nedostupnijim. Omraženi Bus-Plus i zloglasna spalionica u Vinči su samo neki od mnogobrojnih problematičnih ishoda udruživanja države i privatnog sektora.
Imajući u vidu ubrzan tehnološki napredak i produbljivanje ekološke krize, ideja o smanjenju broja radnih sati zauzima sve značajnije mesto u raspravama i to kao politika koja ima višestruki potencijal u pogledu unapređenja dobrobiti pojedinaca, produktivnosti i rodne jednakosti, i koja bi istovremeno mogla da doprinese smanjenju nezaposlenosti i emisije gasova staklene bašte
O izazovima koje sa sobom nosi sve veći sukob protestantske etike i automatizacije rada razgovaramo sa Tanjom Vukšom iz Centra za politike emancipacije.
Logika neoliberalnog kapitalizma uzrok je najmanje tri međusobno povezana sistemska problema koji zahtevaju hitan odgovor – uništavanje ekosistema, tržišno ograđivanje zajedničkih dobara, i napada na jednakost, socijalnu pravdu i sveukupne kapacitete društva da obezbedi socijalnu zaštitu građanima. Nijedan od navedenih problema ne može se prevazići ukoliko se ne obezbedi razvoj inovativnih, kooperativnih finansija i monetarnih sistema koji bi ih adresirali na integrisan način.
Predstavljamo publikaciju “PRAVA DRUGOG REDA: Socijalna prava u svetlu mera štednje” u izdanju A11 - Inicijative za ekonomska i socijalna prava.
Ekonomski istoričar Karl Polanji [Polanyi] skicirao je razvoj tržišnog društva. Udaljavajući se od uprošćene vizije sukoba države i tržišta, njegova uticajna „Velika transformacija“ objašnjava na koji način je njihov viševekovni dijalektički odnos oblikovao Zapadnu Evropu. Danas su tranzicija i transformacija ponovo na dnevnom redu. Nakon četrdeset godina neoliberalnog cepanja društvenog tkiva, postavlja se pitanje kako će izgledati suprotstavljeni pokret u 21. veku?
Audio intervju sa Seadom S. Fetahagićem, autorom publikacije “Je li od javnog interesa čuvanje zajedničkog dobra?” u izdanju udruženja Crvena.
Platforma za teoriju i praksu društvenih dobara - Zajedničko i Centar za politike emancipacije organizuju 30. po redu Radni sto u okviru programa “Participativna demokratija” koji se realizuje u saradnji sa Domom omladine Beograda. Ovom prilikom biće predstavljena wiki stranica “Ekonomska demokratija”.