Zagarantovano pravo na dostojanstven rad

2022-10-31T15:08:39+01:0031. 10. 2022.|Tags: |

Zagarantovano zaposlenje je ambiciozan predlog koji ima za cilj da omogući pristup pravičnim zaradama i dostojanstvenim radnim uslovima svima u društvu. Usled poremećaja izazvanih ekonomskom recesijom koja preti rastućom nezaposlenošću, neophodno je brzo osmisliti rešenja, i mnogobrojni predlozi nalaze se na stolu, od univerzalnog osnovnog dohotka do nešto tradicionalnijih podsticajnih mera. Pavlina Černeva (Pavlina Tchernva), autorka „U prilog zagarantovanom zaposlenju“, objašnjava zašto su ovakve inicijative osuđene na neuspeh, i ukazuje zbog čega bi korist od zagarantovanog zaposlenja imali ne samo zaposleni, nego društvo u celini, na način da se pojedincima omogući veći stepen autonomije, da se osnaže zajednice i ponude rešenja za hitne probleme poput ekološke i krize u sektoru brige.

Kako do dostojanstvenog rada za sakupljače sekundarnih sirovina

2023-03-03T13:24:39+01:0028. 10. 2022.|Tags: |

Sakupljači sekundarnih sirovina jedna su od najugroženijih društvenih grupe, njihov značajan i težak rad za institucije i tržište rada ostaje nevidljiv. Sa Jelenom Vidanović iz  Republičkog sindikata sakupljača sekundarnih sirovina razgovarali smo o sindikatu, položaju sakupljača i inovativnim načinima kako može da se unapredi socioekonomski i radnopravni položaj sakupljača.

Demokratizacija rada u 21. veku

2022-10-10T13:55:43+01:0010. 10. 2022.|Tags: |

Sa digitalizacijom i šokovima poput pandemije Covid-19 i ekstremnih vremenskih prilika, svet rada se brzo menja. Ali ova transformacija ne bi trebalo da postane neizbežnost koju radnici moraju pasivno da trpe. Radije, to bi trebalo da bude demokratski proces koji oblikuju i o kom odlučuju sami radnici.

Novi nacrt o sezoncima sa jednako lošim rešenjima

2022-09-13T11:51:21+01:0013. 9. 2022.|Tags: |

Nakon sugestija Međunarodne organizacije rada kao i obraćanja grupe specijalnih izvestioca Ujedinjenih Nacija (Specijalni izvestilac za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja; Specijalni izvestilac za ljudska prava migranata; Specijalni izvestilac za savremene oblike ropstva i drugi) izmenjen je i dopunjen Nacrt Zakona o radnom angažovanju na sezonskim i drugim povremenim poslovima u određenim delatnostima.

Meriti ono što nam je važno: Beograd kroz prizmu modela krofne

2022-12-15T22:02:11+01:0015. 8. 2022.|Tags: |

Tokom 2021. godine tim istraživača Platforme Zajedničko u saradnji sa spoljnim saradnicima krenuo je sa radom na izradi modela krofne za Beograd. Tokom rada tim se suočio sa brojnim izazovima od nedostatka zvaničnih podataka za pojedine parametre koje je neophodno meriti, do potrebe za prilagođavanjem i razvojom metodologije kako bi lokalni kontekst bio ispoštovan. Kao polazišna tačka istraživačima iz Platforme Zajedničko poslužili su već postojeći modeli krofne koje je razvila ekonomiskinja Kejt Revort ali i model koji je razvio Mladen Domazet iz zagrebačkog Instituta za političku ekologiju (IPE).

Sindikat SKUPA: Sindikalno organizovanje je potrebno i radnicama i radnicima u civilnom sektoru

2022-07-11T14:41:55+01:0011. 7. 2022.|Tags: |

Prošle godine u Hrvatskoj je osnovan sindikat SKUPA – Sindikalni kolektiv udruženih prekarnih radnica i aktivista – koji okuplja radnike i radnice iz civilnog sektora i neprofitnih organizacija. Ova inicijativa predstavlja presedan s obzirom da ovakav model udruživanja u civilnom sektoru do sada nije praktikovan, kako u Hrvatskoj tako i u zemljama u regiona. Tim povodom pričali smo sa Sandrom Kasunić, jednom od osnivačica sindikata, koja nam je ispričala više o samom procesu osnivanja sindikata, budućim planovima i specifičnostima civilnog sektora u Hrvatskoj.

Ima li u Srbiji zelenih poslova?

2022-07-05T11:00:41+01:005. 7. 2022.|Tags: |

Rastuća ekološka i klimatska kriza nameću potrebu za transformacijom ekonomije u pravcu izmene dominantnih obrazaca proizvodnje dobara i usluga na način koji ne vodi uništavanju životne sredine. Promena između ostalog zahteva izbacivanje iz upotrebe fosilnih goriva koja su glavni uzročnik emisije gasova staklene bašte i njihovu zamenu obnovljivim izvorima energije, upotrebu tehnologije i proizvodnih procesa koji su klimatski i ekološki neutralni, kao i proizvodnju dobara i usluga korisnih za životnu sredinu.

Ekonomska demokratija kao deo političkog programa nove levice | Tej Gonza

2022-03-24T10:13:00+01:0023. 3. 2022.|Tags: |

Cilj ovog eseja je da predloži novi fokus leve ekonomske politike koja je decenijama unazad zaglavljena i sterilna u pogledu adresiranja potreba radničke i srednje klase. Umesto da bude mobilizovano kroz zdrav levi i demokratski populizam, levo političko telo uspešno je adresirao autokratski i društveno reakcionarni desni populizam. Ovaj esej predstavlja pokušaj redefinisanja leve ekonomske politike, bazirane na idejama i međunarodnom iskustvu ekonomske demokratije.

Oda odrastu | Predlog za izlaz iz pomahnitalog potrošačkog društva

2022-01-04T15:20:52+01:004. 1. 2022.|Tags: |

Odrast se tiče i odnosa prema vremenu, prostoru, drugima; prema aktivnostima, potrebama i načinu na koji se one zadovoljavaju. On predstavlja projekat povratka kontrole nad željama, kako na globalnom severu, tako i na jugu, uz oslobađanje od marketinških manipulacija, kao i medija koji oslikavaju društvo nejednakosti i rasipništva.

Energetsko siromaštvo, nejednakost i kvalitet vazduha

2023-03-03T13:26:29+01:0030. 11. 2021.|Tags: |

Često se kao glavni uzročnici zagađenja vazduha u Srbiji navode saobraćaj, industrija, individualna ložišta, toplane, poljoprivreda, energetika... A zapravo glavni uzrok lošeg kvaliteta vazduha u Srbiji je siromaštvo, tačnije energetsko siromaštvo.

Posle modernosti: građanin/ka izvan nacionalne države

2021-11-08T12:48:46+01:008. 11. 2021.|Tags: |

Danas svedočimo nečemu što možda zvuči kao fikcija, ali postaje realnost galopirajućom brzinom: u pitanju je dolazak nove vrste „demokratije“, „demokratije bez građana“, gde je pun građanski status shvaćen kao ekskluzivna kategorija – luksuzna „roba“ koja nije dostupna svakome (razvoj koji je već predočen u ideji „iliberalne demokratije“). Ali da li će ovi sistemi zaista moći da se zovu demokratijama? Ili će pre institucionalizovati nove forme aparthejda? (nemojmo zaboraviti da su, sve dok nisu delegitimizovani, stari aparthejd režimi takođe bili nazivani pravim demokratijama).

Indirektna demokratija: referendumi u Evropi

2021-10-01T20:55:36+01:001. 10. 2021.|Tags: |

Referendumi su danas predmet različitih diskusija. Neki ih slave kao formu direktne demokratije, tvrdeći da omogućava ljudima da zaobiđu ukorenjene političke oligarhije koje imaju tendenciju da ignorišu ili sa namerom iskrive javni interes. Drugi su nešto sumnjičaviji. Kritičari referendume vide kao priliku za demagoge - kao pretnju, dakle, a ne priliku za demokratiju.

Go to Top