Tokom 2021. godine tim istraživača Platforme Zajedničko u saradnji sa spoljnim saradnicima krenuo je sa radom na izradi modela krofne za Beograd. Tokom rada tim se suočio sa brojnim izazovima od nedostatka zvaničnih podataka za pojedine parametre koje je neophodno meriti, do potrebe za prilagođavanjem i razvojom metodologije kako bi lokalni kontekst bio ispoštovan. Kao polazišna tačka istraživačima iz Platforme Zajedničko poslužili su već postojeći modeli krofne koje je razvila ekonomiskinja Kejt Revort ali i model koji je razvio Mladen Domazet iz zagrebačkog Instituta za političku ekologiju (IPE).

Krofna Kejt Revort

Ekonomija krofne je eklektička ekonomska teorija koju je razvila Kejt Revort (Kate Reworth) u svojoj knjizi Sedam načina da mislite kao ekonomista 21. veka (Seven Ways to Think Like a 21st Century Economics). Cilj ekonomije krofne je da omogući zadovoljenje potreba svih ljudi, a da se pritom ne prekorače ekološke granice planete Zemlje. Koristeći se uvidima različitih škola ekonomske misli, uključujući one iz ekološke, feminističke, institucionalne i bihejvioralne ekonomije, ekonomija krofne nudi kritiku dominantnih ekonomskih modela koji predstavljaju prepreku u ostvarenju ovog cilja i predlaže alternativna teorijska i praktična rešenja koja treba da doprinesu sigurnoj i pravednoj budućnosti za sve. Polazna tačka ekonomije krofne je vrlo slična ideji odrasta – promena cilja ekonomije iz neograničenog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u napredak unutar sigurnog i pravednog prostora koji je sa jedne strane ograničen društvenom osnovom definisanom minimalnim ljudskim blagostanjem, a sa druge strane ekološkim plafonom, definisanom maksimalnim pritiscima koji ne narušavaju sistem za održanje života na planeti Zemlji. Najpoznatiji model ekonomije krofne je upravo vizualizacija ovog prostora koja je nazvana šupljom krofnom jer po obliku najviše podseća na američke krofne. Šuplja krofna oslikava budućnost u kojoj će potrebe svake osobe biti zadovoljene, čuvajući pritom živi svet od kojeg čovečanstvo zavisi. Ispod krofnine unutrašnje ivice na kojoj je postavljena društvena osnova nalaze se nedostaci u ljudskom blagostanju sa kojima se suočavaju oni kojima nedostaju životne potrepštine, poput hrane, obrazovanja i stanovanja itd. Iznad spoljne ivice koja predstavlja ekološki plafon nalaze se preveliki pritisci na sistem koji održava život na Zemlji, poput klimatskih promena, hemijskog zagađenja, gubitka biodiverziteta itd. Između ove dve ivice leži ekološki siguran i društveno pravedan prostor u koji treba dovesti celo čovečanstvo.

Socijalna dimenzija

Od 1948. godine međunarodnim standardima o ljudskim pravima utvrđuje se pravo svake osobe na veliku većinu dimenzija koje su obuhvaćene društvenom osnovom, bez obzira na to koliko malo novca ili moći neko ima. Sva ona su uključeni u Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija iz 2015. godine – koje su zemlje članice usvojile – a velika većina ovih ciljeva treba da se postigne do 2030. godine. Dvanaest dimenzija društvene osnove su izvedeni iz ovih ciljeva:

Hrana – Merena procentom neuhranjene globalne populacije.

Zdravlje – Mereno procentom gobalne populacije koje živi u državama u kojima je mortalitet dece mlađe od pet godina veći od 25 na 1000 živorođenih novorođenčadi, kao i procentom globalne populacije koja živi u državama u kojima je očekivani životni vek kraći od 70 godina.

Obrazovanje – Mereno procentom globalne populacije koje je nepismeno i starije od 15 godina, kao i procenom dece uzrasta između 12 i 15 godina koja su izvan obrazovnog sistema.

Prihodi i rad – Mereni procentom globalne populacije koja živi ispod međunarodne granice siromaštva, kao i procenat mladih uzrasta između 15 i 24 godina koji traže, ali ne mogu da pronađu posao.

Voda i sanitacija – Merene procentom globalne populacije bez pristupa pijaćoj vodi i sanitaciji.

Energija – Merena procentom globalne populacije koja nema pristup struji i čistim prostorijama za pripremu hrane.

Mreže – Merene procentom globalne populacije koja nema pristup internetu, kao i onih koji tvrde da nemaju nikoga na koga mogu da računaju kada se nađu u nevolji.

Stanovanje – Merenog kao procenat urbane globalne populacije koja živi u neformalnim naseljima u zemljama u razvoju.

Rodna ravnopravnost – Merena kao razlika u reprezentacija između muškaraca i žena u nacionalnim parlamentima, kao i globalna razlika u platama između muškaraca i žena.

Društvena jednakost – Merena procetnom populacije koja živi u državama u kojoj 10% sa najvećim prihodima ukupno imaju bar dva puta veće prihode od 40% sa najnižim prihodima.

Politički glas – Meren procentom populacije koja živi u državama koje se kotiraju 0.5 ili manje na skali do 1 na Indeksu glasa i odgovornosti (Voice and Accountability Index).

Mir i pravda – Mereni procentom populacije koja živi u državama koje se kotiraju 50 ili manje na skali do 100 na Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perceptions Index), kao i procentom populacija koja živi u državama u kojima je stopa samoubistava 10 ili više na 100 000.

Ekološki plafon

Što se tiče ekološkog plafona, grupa istraživača sistema Zemlje predvođena profesorom Jonom Rokstromom (Johan Rockström) i Vilom Stefenom (Will Steffen) identifikovalo je 2009. godine devet kritičnih procesa koji zajedno omogućavaju Zemlji da održava Holocen. Za svaki od ovih devet procesa, određen je prag pritiska posle koga se dovodi u opasnost stabilnost u temparaturi koja je omogućila čovečanstvu da napreduje u poslednjih 12 000 godina. Prekoračenjem planetarnih pragova i posledičnim izlaskom iz Holocena, Zemlja bi zapala u stanje ireverzabilnih promena koje više neće biti moguće pouzdano predviđati. Ovih devet kritičnih procesa i njima odgovarajućih Zemljinih granica koje čine ekološki plafon su:

Klimatske promene – Planetarna granica je postavljena na 350 molekula na milion čestica vazduha (parts per million – ppm), dok je ona već prekogračena i iznosi preko 400 ppm.

Kiselost okeana – Planetarna granica je postavljena na 80% zasićenosti površine okeana aragonitom (kalcijom karbonatom) u odnosu na period pre industijske revolucije. Trenutno prosečna zasićenost površine okeana aragonitom opada i iznosi oko 84%.

Hemijsko zagađenje – Globalna kontrolna varijabla za hemijsko zagađenje još nije određena.

Prisustvo azota i fosfora u zemljištu – Planetarna granica je postavljena na 6.2 milona tona fosfora i 62 milona tona reaktivnog azota korišćenih kao đubrivo na godišnjem nivou, dok je ona već prekoračena i iznosi oko 14 milona tona za fosfor i 150 miliona za azot.

Povlačenje slatke vode – Planetarna granica je indirektno postavljena na 4000 kubnih kilometara (km3) upotrebe slane vode na godišnjem nivou. Trenutno se upotreba slane vode na godišnjem nivou povećava i iznosi 2600 km3.

Konverzija zemljišta – Planetarna granica je postavljena na 75% površine pokrivene šumama u odnosu na površinu pokrivenu šumama pre konverzija koje su napravili ljudi, dok je ona već prekoračena i iznosi 62% površine pokrivene šumama.

Gubitak biodiverziteta – Planetarna granica je postavljena na 10 izumrelih vrsta na milion vrsta godišnje, dok je ona višetruku prekoračena i iznosi između 100 i 1000 izumrelih vrsta na milion vrsta na godišnjem nivou.

Zagađenje vazduha – Globalna kontrolna varijabla za zagađenje vazduha još nije određena.

Redukcija ozonskog omotača – Planetarna granica je postaljena na koncentraciju ozona u stratosferi od 275 Dobsona. Trenutno se koncentracija ozona u stratosferi povećava i iznosi 283 Dobsona.

 

Krofna Instituta za političku ekologiju

IPE iz Zagreba je razvio sopstveni model krofne. Njihov model se razlikuje od Revortovinog jer je podeljen na tri široka segmenta: biofizički, kulturni i društveno-ekonomski, od kojih svaki pokriva tri ili četiri tematska područja i jedanaest pokazatelja. S obzirom da je IPE-ova krofna podeljena po segmentima, indikatori koji bi se u Revortinom modelu našli samo sa spoljašnje, odnosno unutrašnje strane krofne, ovde se nalaze sa obe strane u okviru segmenta. Prema tome, spoljna ivica krofne nije rezervisana samo za ekološka ograničenja, a unutrašnja samo za društvene osnove, nege se oni mogu naći sa bilo koje strane u zavisnosti od toga da li približavanje idealnoj vrednosti zahteva redukciju ili povećanje date vrednosti. Još jedna razlika u odnosu na Revortin model je njegova primena. Dok je Revortin model koncipiran kao globalni, IPE-ov se primenjuje na države. Biofizički segment je podeljen na sledeće tri teme:

Agrikultura – Merena kroz upotrebu azota, fosfora i vode, udeo organske poljoprivrede u ukupnoj poljoprivredi i stabilnosti zemljišta.

Biodiverzitet – Meren zapuštanjem biodiverziteta i zaštitom divljine.

Klimatske promene – Merene intenzitetom upotrebe zemljišta, emisijom CO2, udelom teritorije pokrivene šumama i imunošću na poplave izazvane padavinama.

Kulturni segment je takođe podeljen na tri teme:

Demokratski potencijal – Meren frustracijom demokratijom, stepenom nepoverenja i podrške odrastu.

Ekologizam – Meren stepenom antropocentrizma, nonšalantnosti prema klimatskim promenama, globalnim ekologizmom i prioritizacijom obnovljivih izvora energije.

Blagostanje – Mereno pecepcijom zdravlja i korupcije, nezadovoljstvom poslom i zadovoljstvom životom.

Društveno-ekonomski segment je podeljen na četiri teme:

Demokratija – Merena rodnom nejednakošću, očekivanim godinama provedenim u obrazovanju i visinom izlaznosti na izbore.

Energija i materijali – Merni upotrebom materijala i energije, kao i udelom obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije.

Zdravlje – Mereno količinom masti u ishrani i očekivanim godinama zdravog života.

Materijalna siguranost – Merena prekomernim radom, odnosom duga i prihoda prosečnog domaćinstva i udelom populacije koji nije u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Pored krofni za svaku državu, IPE je uz redukciju indikatora i odgovarajuća prilgođavanja nekih od njih urbanom kontekstu, napravio i krofne za četiri grada u Hrvatskoj: Zagreb, Zadar, Gospić i Slavonski Brod. Tako IPE-ova gradska krofna ima osam tema i ukupno 18 indikatora:

Biofizički segment je podeljen na dve teme:

Pristup prirodi – Meren kroz upotrebu vode, udelom organske poljoprivrede i otvorenih zelenih površina.

Klimatske promene i zagađenje – Mereni kroz emisiju CO2 po stanovniku, stepenu zagađenja vazduha i proizvodnji obnovljive energije.

Kulturni segment je podeljen na tri teme:

Demokratski potencijal – Meren stepenom nepoverenja i podrške odrastu.

Antiekologizam – Meren stepenom nonšalantnosti prema klimatskim promenama i odbacivanja obnovljivih izvora energije.

Blagostanje – Mereno percepcijom zdravlja i pozitivnih mentalnih stanja.

Društveno-ekonomski segment je takođe podeljen na tri teme:

Materijali i infrastruktura – Mereni otpadom po glavi stanovnika i brojem bolničkih kreveta na 1000 stanovnika.

Rad i obrazovanje – Mereni prekomernim radom i udelom visokoobrazovanog stanovništva u određenim starosnim grupama.

Demokratija – Merena visinom izlaznosti na izbore i reprezentacijom žena u upravljačkim telima lokalne samouprave.

 

Krofna za Beograd i druge gradove u Srbiji

Na osnovu modela krofne koji je dizajnirala Kate Revort i modela predloženog od strane IPE-a, kao i analizom različitih modela dostupnih na web stranici doughnuteconomics.org, ali i na osnovu dostupnih podataka istraživački tim Platforme Zajedničko predložio je sledećih 16 indikatora za krofnu koja će biti urađena za Beograd kao i za druge gradove u Srbiji. Usled nedostatka zvaničnih podataka i istraživanja na krofni nisu prikazani u dovoljnoj meri kulturni elementi koji bi pokazali stavove društva i spremnost na sistematsku promenu. Jer svrha modela šuplje krofne nije samo da konstatuje probleme već i da ih rešava.

U predlogu modela krofne za Beograd nalaze se sledeći indikatori koji su ugrubo podeljeni na biofizičke i socioekonomske.

U biofizičke indikatore uvršćeni su pošumljenost kao i zelene površine, održiva poljoprivreda, dostupnost pitke vode kao i kanalizacije, količina komunalnog otpada, zagađenje vazduha, kao i temperaturne promene.

Pošumljenost – Predstavlja odraz površine pod šumama i šumskim zemljištem u odnosu na ukupnu površinu teritorije grada.

Zelene površine – Merene su površinama pod različitim zelenilom u odnosu na ukupnu urbanu gradsku površinu.

Poljoprivredne površine – Merene su poljoprivredne površine koje se obrađuju na dugoročno održiv način.

Otpad – Predstavlja količinu komunalnog otpada koji se na godišnjem nivou generiše po glavi stanovnika.

Pitka voda – Predstavljena je brojem domaćinstava priključenim na javni vodovod u odnosu na ukupan broj domaćinstava. Kako su u razmatranje uzeta urbana mesta mali je broj ljudi sa individualnim bunarima i drugim izvorima zdrave pijaće vode, koji nisu priključeni na vodovod.

Kanalizacija – Dostupnost kanalizacije merena je prema podacima koliko je domaćinstava priključeno na kanalizaciju u odnosu na ukupan broj domaćisntava na zadatoj teritoriji.

Kvalitet vazduha – Meren je brojem dana sa prekoračenjem gornje dnevne vrednosti za suspendovane PM10 čistice

Temperatura vazduha – U nedostatku podaka za CO2 emisije kao odraz klimatkih promena poslužilo je poređenje različitih decenija i prosečne temperature tokom njih.

Rad na definisanju i pronalaženju socioekonomskih indikatora ispostavio se kao još izazovniji usled velikih poteškoća oko dostupnosti podataka jer dostupni podaci ne pružaju stvarni uvid u pojedine oblasti. Tokom 2022. godine istraživački tim će podrobnije razviti metodologiju za socioekonomske indikatore.

Za socioekonomske indikatore izabrani su: rad, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, internet, demokratija, rodna ravnopravnost i saobraćaj.

Rad – Meren procentom stanovnika koji za održivo radno vreme zarađuju platu za dostojanstven život.

Obrazovanje – Mereno procentom viskokoobrazovanih stanovnika.

Zdravstvena nega – Merena brojem zdravstvenih radnika na 1000 stanovnika.

Stanovanje – Mereno udelom troškova stanovanja u prihodima prosečnog domaćinstva.

Dostupnost interneta – Merena procentom stanovnika koji ima pristup internetu.

Demokratija – Merena visinom izlaznosti na izbore.

Rodna ravnopravnost – Merena u razlici u platama između muškaraca i žena.

Saobraćaj – Kontrolna varijabla za održivi prevoz još nije određena.

Na osnovu navedenih indikatora uz dodatnu saradnju sa ekspertima iz različitih oblasti tokom 2022. godine biće izrađeni grafičku modeli za četiri različita grada. Zarad poređenja biće izrađeni modeli za Beograd, Novi Sad, Kragujevac i Niš čime će se omogućiti poređenjenje trenutne situacije ali i javnih politika koje se primenjuju u tim gradovima i njihove funkcionalnosti.

Model krofne mogao bi da predstavlja primer u kom pravcu gradove u Srbiji treba dalje razvijati i šta su najveći problemi na koje treba uticati kako bi naši gradovi ostali u sigurnom i bezbednom prostoru u kojem su potrebe njihovih stanovnika zadovoljene.

Miloš Kovačević i Predrag Momčilović