Ekonomija poklona
Praktikovanjem ekonomije poklona i darivanja stvaraju se veze među ljudima i zajednicama, a upravo te veze su ključne u zamišljanju i radu na kreiranju boljeg sveta.
Praktikovanjem ekonomije poklona i darivanja stvaraju se veze među ljudima i zajednicama, a upravo te veze su ključne u zamišljanju i radu na kreiranju boljeg sveta.
"Menjaj sistem, a ne klimu" je uobičajen zahtev klimatskog pokreta. Ali kakav sistem zapravo želimo? Usred najgore krize čovečanstva, pioniri su spremni. Upoznajte nove ekonomske perspektive koje imaju potencijal da promene svet u svojoj srži. Platforma za teoriju i prksu druptvenih dobara - Zajedničko vas poziva na projekciju filma "Outgrow the System". Projekcija će biti organizovana u sredu 12.6. od 18h u Ilegalnom bioskopu u Magacinu u Kraljevića Marka 4-8.
Ukoliko se realizuje pravovremeno i uz socijalnu osetljivost pravedna energetska tranzicija bi mogla omogućiti prelazak na obnovljive izvore energije i time umanjenje efekta klimatskih promena, uz unapređenje kvaliteta života svih ljudi sa naglaskom na one koji se nalaze u najmarginalizovanijim pozicijama. U ovom tekstu smo analizirali poziciju i potencijal podstandardnih romskih naselja da budu učesnici pravedne energetske tranzicije i dali predloge kako da kroz ovaj proces unapredi kvalitet života stanovnika podstandardnih naselja.
Platforma za teoriju i praksu društvenih dobara – Zajedničko vas poziva na panel diskusiju i predstavljanje rezultata istraživanja o mogućnostima radničkog akcionarstva u Srbiji koja će se održati u sredu 06. decembra od 18h u prostorijama Ministarstva prostora, Kondina 26/3, Beograd.
U sklopu ovog zbornika želimo doprinijeti supstancijalnom tumačenju demokracije koju smještamo u široko zahvaćeno polje teorijskog promišljanja i ostvarivanja socijalnih prava, što uključuje i radne odnose. Za autorice/autore studija koje čine zbornik demokracija je i metod za ocjenu oblika organiziranja i upravljanja i osnovni princip na kojem treba temeljiti društveno-političko organiziranje i upravljanje zajedničkim resursima.
U Zagrebu je od 29. avgusta do 2. septembra održana deveta međunarodna odrasnička (degrowth) konferencija. Osim naučnih izlaganja konferencija se sastojala i od političkih panela, aktivističkih radionica, umetničkih izložbi, participativnog stvaranja muzike a otvorila je prostore i za druge aktivnosti.
Sve veći uticaj klimatskih promena, kao i sveopšta degradacija životne sredine postale su stalni pratilac modernog kapitalizma i uz rast društvene nejednakosti sve više doprinose interesovanja za ideje koje su do skoro smatrane alternativnim i marginalnim. Jedna od njih je ideja da je umesto stalne trke sa ekonomskim i materijalnim rastom planeti zapravo potreban odrast. Odrast u smislu drugačijeg načina proizvodnje i potrošnje dobara, odrast koji bi vodio takozvanom štedljivom izobilju, gde bi sa manje resursa svima bilo omogućeno da žive kvalitetnije.
U radu su predstavljeni rezultati prve faze istraživanja „Nasleđe i budućnost(i) samoupravljanja“ koje ima za cilj kritičko sagledavanje dometa i protivurečnosti jugoslovenskog samoupravljanja, kao jednog od retkih istorijskih primera sistematske primene principa ekonomske demokratije. Na primeru kompanije „Metalac“ iz Gornjeg Milanovca (Srbija), jednog od uspešnijih društvenih preduzeća u Jugoslaviji, analizirane su transformacije samoupravljanja u sektoru industrijske proizvodnje kroz socijalistički period, tokom perioda tranzicije iz socijalističke u kapitalistički organizovanu ekonomiju 90-ih godina, do danas.
Platforma za teoriju i praksu društvenih dobara – Zajedničko vas poziva na projekciju filma Srđana Kovačevića “Tvornice radnicima” i panel diskusiju o mogućnostima radničkog samoupravljanja, koja će se održati u utorak 13. Decembra od 18h u Galeriji KC Grad, Braće Krsmanović 4.
Platforma za teoriju i praksu društvenih dobara – Zajedničko vas poziva na panel diskusiju o mogućnostima za demokratizaciju ekonomije kroz prakse zadružnog organizovanja i uključivanja radnika_ca u vlasništvo i odlučivanje, koja će se održati u sredu 26. oktobra od 18h u prostorijama KC Grad, Braće Krsmanović 4, Beograd.
Sa digitalizacijom i šokovima poput pandemije Covid-19 i ekstremnih vremenskih prilika, svet rada se brzo menja. Ali ova transformacija ne bi trebalo da postane neizbežnost koju radnici moraju pasivno da trpe. Radije, to bi trebalo da bude demokratski proces koji oblikuju i o kom odlučuju sami radnici.
Nakon sugestija Međunarodne organizacije rada kao i obraćanja grupe specijalnih izvestioca Ujedinjenih Nacija (Specijalni izvestilac za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja; Specijalni izvestilac za ljudska prava migranata; Specijalni izvestilac za savremene oblike ropstva i drugi) izmenjen je i dopunjen Nacrt Zakona o radnom angažovanju na sezonskim i drugim povremenim poslovima u određenim delatnostima.
Tokom 2021. godine tim istraživača Platforme Zajedničko u saradnji sa spoljnim saradnicima krenuo je sa radom na izradi modela krofne za Beograd. Tokom rada tim se suočio sa brojnim izazovima od nedostatka zvaničnih podataka za pojedine parametre koje je neophodno meriti, do potrebe za prilagođavanjem i razvojom metodologije kako bi lokalni kontekst bio ispoštovan. Kao polazišna tačka istraživačima iz Platforme Zajedničko poslužili su već postojeći modeli krofne koje je razvila ekonomiskinja Kejt Revort ali i model koji je razvio Mladen Domazet iz zagrebačkog Instituta za političku ekologiju (IPE).
Platforma za teoriju i praksu društvenih dobara – Zajedničko vas poziva na prezentaciju i diskusiju o razvojnom modelu šuplje krofne, koja će se održati u subotu 8. avgusta od 18h u prostoru Kulturnog centra Grad, Braće Krsmanović 4, Beograd.
Rastuća ekološka i klimatska kriza nameću potrebu za transformacijom ekonomije u pravcu izmene dominantnih obrazaca proizvodnje dobara i usluga na način koji ne vodi uništavanju životne sredine. Promena između ostalog zahteva izbacivanje iz upotrebe fosilnih goriva koja su glavni uzročnik emisije gasova staklene bašte i njihovu zamenu obnovljivim izvorima energije, upotrebu tehnologije i proizvodnih procesa koji su klimatski i ekološki neutralni, kao i proizvodnju dobara i usluga korisnih za životnu sredinu.