Od ekonomije deljenja do “uberizacije” | Aleksandar Elezović
Uber se smatra emblematičnim za ekonomiju deljenja, a kada se priča o prekarizaciji rada često se koristi termin “uberizacija” da opiše ovaj proces.
Uber se smatra emblematičnim za ekonomiju deljenja, a kada se priča o prekarizaciji rada često se koristi termin “uberizacija” da opiše ovaj proces.
O budućnosti zajedničkih prostora u Beogradu razgovarali smo sa Nikoletom Petković i Predragom Momčilovićem, članovima platforme za teoriju i praksu društvenih dobara - zajednicko.org i aktivistima Zelene omladine Srbije
Odrast kao novi teorijski koncept rodio se na marginama ekološke, socijalne i ekonomske krize poslednjih decenija, a svoje ideje crpi iz različitih levih, ekoloških i progresivnih politika. Preispitivanje i odbacivanje ideje eksponencijalnog rasta zasnovanog na akumulaciji profita i promišljanje društvenih i ekonomskih alternativa jeste u srži samog degrowth pokreta.
Participtivna demokratija označava ideju prema kojoj učesnici u radnom procesu imaju moć odlučivanja i dele ekonomski uspeh preduzeća u kojem rade. O prošlim i trenutnim modelima particpativne demokratije, njenoj uspešnosti i preprekama na putu ka prepoznavanju njenog značaja razgovaramo sa Velizarom Mirčovim, doktorandom sociologije na Filozofskom fakultetu
Participacija zaposlenih u upravljanju preduzećima prisutna je u većini država Zapadne Evrope i svuda gde se primenjuje daje odlične rezultate. Samoupravljanje koje je primenjivano u Jugoslaviji u doba socijalizma je, takođe, bilo ekonomski veoma uspešno i dovelo je do brzog ekonomskog rasta i ogromnog poboljšanja položaja radnika.
Konceptualizacija i mogućnost prostornih zajedničkih dobara često je opterećena nostalgičnom idejom o povratku u manje kompleksno, manje urbanu situaciju, obično [...]
Kroz ovo predavanje skiciran je istorijski razvoj prava na stan, regionalno nasleđe i savremena problematika stanovanja s’ kojom se [...]
Dok se vlast i opozicija utrkuju u tome ko će više moći da dodeli stručnjacima u ovoj Komonifikaciji preispitujemo koncept tehnokratije.
Iako su društvena praksa i naučni radovi pokazali da je privatizacija društvenog kapitala u Srbiji dovela do urušavanja osnova društvene reprodukcije, ona je i dalje glavni instrument državne ekonomske politike. Veliki broj privatizovanih društvenih preduzeća je prestao da postoji kao ekonomski subjekat i iza njih su ostali samo urušeni privredni objekti.
Razgovarali smo o nacrtu novog zakona o naučnim istraživanjima i eventualnoj potpunoj privatizaciji naučne delatnosti.
Razgovarali smo sa Pavlom Ilićem, aktivistom Marks 21 i Stefanom Aleksićem, članom redakcije portala Mašina i aktivistom Levog Samita Srbije o učešću Levog Bloka na 1 od 5 milona i izazovima sa kojima se suočavaju.
O tome da li je država u pogledu MHE zabila glavu u pesak i da li od država uopšte treba da očekujemo nešto više, razgovarali smo sa Milenom Stanić, članicom inicijative "Pravo na vodu".
U prvom delu intervjua sa članicom kolektiva Gerusija Majom Solar razgovarali smo o devetom broju časopisa za teorijske prakse Stvar, o uticaju Okotobarske revolucije na emancipaciju žena, intelektualnom poštenju i političkom nihilizmu. U nastavku intervjua razgovarali smo o svojini, reproduktivnom radu, braku i politikama koje su u prošlosti bile realnost, a danas izgledaju kao nemoguća misija.
O bittersweet odnosu Beograda i biciklizma razgovaramo sa Milošem Starčevićem, tvorcem Pedaliranja.
Na temu stanja u prehrambenoj industriji, zelenim alternativama i ekofestu koji je posvećen food waste-u razgovaramo sa Jelenom Aleksić, studentkinjom ekologije na Biološkom fakultetu, aktivistkinjom i urednicom online magazina Ecosprinter i Elenom Petrovskom, studentkinja zaštite životne sredine na Fakultetu za primenjenu ekologiju.