About zajednicko

This author has not yet filled in any details.
So far zajednicko has created 111 blog entries.

Udruženi rad i samoupravno planiranje

2020-11-12T01:03:50+01:00Tags: , , , , |

Knjiga »Udruženi rad i samoupravno planiranje« sadrži one radove Edvarda Kardelja koji su nastali u vezi sa neposrednom prirodom i donošenjem Zakona o udruženom radu i Zakona o osnovama sistema društvenog planiranja i o društvenom planu Jugoslavije, kao i njihovom razradom i primenom u samoupravnoj praksi. Ovi radovi predstavljaju ne samo teorijsko produbljivanje koncepta i sistema dohodovnih odnosa u udruženom radu na načelima novog Ustava, Zakona o udruženom radu i drugih sistemskih zakona, nego i kritičko razmatranje njihovog neposrednog ostvarivanja. Radovi »O sistemu samoupravnog planiranja« i »Slobodni udruženi rad« su, u stvari, posebne knjige iz serije »Brionske diskusije«. U radu »Dalji razvoj društveno-ekonomskih odnosa na osnovu Ustava i Zakona o udruženom radu i učvršćenje položaja radnika« (1976), Kardelj je ukazao na ulogu svih organizovanih snaga našeg društva, posebno Saveza komunista, u razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa. Rad »Sticanje i raspodela sredstava za lične dohotke na osnovu rada jedno od najaktuelnijih pitanja našeg društva danas« (1978) je intervju redakciji časopisa »Svetlost« iz Kragujevca povodom Desetog susreta samoupravljača Jugoslavije »Crveni barjak«.

Magacin: Jedan model za samoorganizovani kulturni centar / Magacin: A model for selforganised cultural center

2020-11-12T01:04:31+01:00Tags: , , , |

Publikacija je, kao rezultat zajedničkog rada, predstavila model samoorganizacije nezavisnog kulturnog centra Magacin u Beogradu. Taj model, zasnovan na principima zajedničkog raspolaganja resursima, jednakosti i pravednosti, odgovornosti prema drugima, saradnji i dostupnosti, finansijskoj transparentnosti, kao osnvni mehanizam ima otvoreni kalendar. Njime se omogućava potpuno transparentno upravljanje prostornim resursima, ali i stvaranje zajednice koja zajednički upravlja prostorom i odlučuje o svim aspektima njegovog rada i razvoja.

Creative or common city? Civic or civil society?

2020-11-12T01:04:59+01:00Tags: , , |

At the end of February 2017, Pascal Gielen gave this lecture on the relationship between art, politics and the civil space in the creative city, as part of a programme which ran alongside CCA's exhibition Forms of Action (28 Jan - 12 Mar 2017) on socially engaged art practices. The lecture is based on a pilot research project Gielen undertook for the European Cultural Foundation in 2016, and also looks at how activists and creative workers respond to this policy by organising themselves in alternative ways.

Commonism. A new aesthetics of the real

2020-11-12T01:05:50+01:00Tags: , , , |

The book explores the ideological thoughts under the notion of the commons and asks how this shapes the reality of our living together. Pays attention to the aesthetic dimension of communism as an ideology: what artistic strategies and what aesthetics do commoners adopt? After half a century of neoliberalism, a new radical, practice-based ideology is making its way from the margins: commonism, with an o in the middle. It is based on the values of sharing, common (intellectual) ownership and new social co-operations. Commoners assert that social relationships can replace money (contract) relationships. They advocate solidarity and they trust in peer-to-peer relationships to develop new ways of production. Commonism maps those new ideological thoughts. How do they work and, especially, what is their aesthetics? How do they shape the reality of our living together? Is there another, more just future imaginable through the commons? What strategies and what aesthetics do commoners adopt? This book explores this new political belief system, alternating between theoretical analysis, wild artistic speculation, inspiring art examples, almost empirical observations and critical reflection.

Performing the common city: On the crossroads of arts, politics and public life

2020-11-12T01:06:24+01:00Tags: , , , |

Pascal Gielen, art theoretician from Belgium, writes about the contemporary city, its shift from the space for the bourgeois class to the current trend of privatisation of public spaces and the role of arts in these processes. His analysis is based on theories and practices of Haussmann, Michel de Certeau, Chantal Mouffe, Saskia Sassen and others, while going through different conceptions of the city  as the common space: from Haussmann's urban structure in 18th century to Florida's creative city to the common city.

Otvorena kultura i priroda mreža

2020-11-12T01:06:55+01:00Tags: , |

Knjiga obuhvata 11 tekstova Feliksa Štaldera.Prvih sedam se bavi različitim aspektima nastanka i kritikom “otvorenih kultura”, tj. novih procesa u kulturi inspirisanih Pokretom za kompjuterski softver slobodnog i otvorenog kôda. Dok je nedavna praksa ovog pokreta važna referenca, kulturne prakse koje su otvorene za slobodnu rekonfiguraciju su, naravno, mnogo starije, a esej Kulture bez roba ih prati u prošlost sve do dadaizma početkom XX veka. Druga grupa eseja se bavi karakterom mrežnog oblika organizacije, često se pozivajući na koncepte “prostora tokova” (Manuel Castells), tj. na materijalnu infrastrukturu za organizaciju translokalnosti, zasnovanu na digitalnim informacionim tokovima.

Umetnik/ca u (ne)radu

2020-11-12T01:07:35+01:00Tags: , , |

Istraživačko-umetnički projekat Umetnik/ca u (ne)radu (održan u Novom Sadu između 2010. i 2012.godine) obuhvatao je seriju javnih razgovora, izložbi i publikacija, fokusiranih na istraživanje umetničkih i društvenih praksi koje kritički reflektuju savremeni pojam rada – uslove u kojima se rad ostvaruje, nove društvene potrebe i odnose koje rad proizvodi. Takođe, cilj je bio elaboriranje relativno neistraženog polja istorije umetnosti koje obuhvata prakse koje predstavljaju ekstrem na liniji ovog istraživanja – odluke umetnika/ca da napuste bavljenje umetnošću i produkciju umetničkih dela, propagirajući koncept nerada i „besposličarenja“ (idleness, slacking).

O umjetnosti i socijalizmu

2020-11-12T01:08:06+01:00Tags: , |

William Morris bio je britanski umetnik, arhitekta, dizajner, dekorater, štampar, pesnik, prozni pisac, zanatlija, prevodilac, predavač, politički organizator i socijalista. Za njega je E.P. Thompson napisao da je bio „ prvi kreativni umjetnik visokog kalibra u čitavoj povijesti koji je svjesno i bez trunke kompromisa stao uz revolucionarnu radničku klasu”.  Morris je, prihvativši marksizam, uvideo da su beda i ružnoća sveta koje je toliko mrzeo neodvojive od društvenog i ekonomskog sistema u kojem nastaju, a da je regeneracija umetnosti (i života) fundamentalno političko, a ne isključivo ni prvenstveno umetničko pitanje.

Alternativne ekonomije, alternativna društva

2020-11-12T01:08:38+01:00Tags: , , |

Knjiga prati izložbu održanu u Novom Sadu 2005. godine u produkciji kuda.org.  Tematska instalacija “Alternativne ekonomije, alternativna društva” Olivera Roslera se fokusirala na raznolike koncepte i modele alternativnih ekonomija i društava, kojima je zajedničko odbacivanje kapitalističkog sistema vladavine. Za svaki koncept je napravljen po jedan intervju. Partneri u intervjuima su ekonomisti, stručnjaci iz oblasti političkih nauka, autori i istoričari. Iz ovih intervjua je napravljen video zapis na engleskom jeziku. Prateća knjiga obuhvata brojne tekstove napisane oko tema koje je pokrenula izložba.

Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma

2020-11-12T01:09:07+01:00Tags: , |

Knjiga Postajanje majkom sadrži umetniãke radove, interdisciplinarne studije iz oblasti humanistiãkih i društvenih nauka, kao i tekstove koji se bave promišljanjem liãnog i aktivistiãkog iskustva i rada. Nastajala je u procesu istraživanja koje je sprovedeno kako bi se preispitale institucionalizovane prakse materinstva u savremenom društvu, njihovi efekti u svakodnevnom životu, kao i vidovi otpora i (radikalne) politiãke subjektivizacije u odnosu na njih. Knjiga je usmerena na demistifikaciju, denaturalizaciju i reevaluaciju normi materinstva koje uvek ukazuju na odnose u specifiãnim materijalnim uslovima i okolnostima centriranja ili decentriranja javne ili privatne moçi ili društvenosti. Bavi se materinstvom kao globalnim problemom, kroz analize i iskustva angažmana u pojedinim zemljama, ali ukazuje i na specifiãnosti lokalnog konteksta, kroz iskustva u pojedinim bivšim jugoslovenskim republikama, što predstavlja pokušaj povezivanja odre∂enih globalnih trendova sa posebnostima u lokalnoj sredini.

Becoming Common: Precarization as political constituting

2020-11-12T01:09:39+01:00Tags: , , |

"The discourse on precarization that has emerged in the past decade, primarily in Europe, rests on an extremely complex understanding of social insecurity and its productivity. The various strands of this discourse have been brought together again and again in the context of the European precarious movement organised under EuroMayDay....What is unusual about this social movement is not only the way in which under its auspices new forms of political struggle are tested and new perspectives of precarizatin developed; rather - and it is striking in relation to other social movements - it is how it has queered a seemingly disparate fields of the cultural and political again and again. In the past decade, conversations concerning both the (partly subversive) knowledge of the precarious and a search for commons (in order to constitute the political), has conspicuously taken place more in art institution than in social, political, or even academic contexts."

Spaces of commoning: Urban commons in the ex-Yu region

2020-11-12T01:10:14+01:00Tags: , , , |

The book is a collection of different texts and case studies from the countries of the Western Balkans that have been facing dramatic social, political and economic changes along with the so called transition since the beginning of 1990s. The present texts contextualise the concept of the commons through the practices of various actors, initiatives and organisations in Serbia, Kosovo and Montenegro, while taking a political and critical view on the concept of the commons and discussing its capacities as an alternative to neoliberalism. It is meant to showcase practices that encourage narratives and practices of resistance, transformation and promising a possible change.

Održivost, odrast i hrana

2020-01-24T15:03:18+01:00Tags: , , |

Publikacija „Održivost, odrast i hrana“ obrađuje više različitih aspekata proizvodnje hrane kroz prizmu zajedničkih dobara, održivosti i odrasta. Publikacija pokriva širok spektar tema, od prepoznavanja koja su fizička i društvena ograničenja procesa proizvodnja hrane, preko načina na koji se danas hrana proizvodi na globalnom i nacionalnom nivou, pa sve do mogućih alternativnih praksi.

Da li bi politika univerzalnog osnovnog dohotka mogla biti primenjiva u Srbiji?

2018-10-16T20:13:59+01:00Tags: , , |

Iako se poslednjih nekoliko godina univerzalni osnovni dohodak (UOD) provlači kroz mejnstrim politike, i dalje nije sasvim jasno o tome šta on podrazumeva i u kojim se okolnostima može smatrati progresivnom politikom. Može li UOD funkcionisati u Srbiji, pogotovo imajući u vidu društvene i ekonomske izazove sa kojima se suočavamo u 21. veku?

Kako zajednički do krova nad glavom

2018-06-15T14:11:12+01:00Tags: , , , |

Sa namerom da ovom publikacijom doprinesemo postojećim istraživanjima na temu zadružnog stanovanja, fokusirali smo se na istraživanje primera dobre prakse, odnosno različitih modela stanovanja u evropskim gradovima. Pored toga, ključni deo publikacije predstavlja i analiza normativnog i regulatornog okvira u Srbiji, u nameri da prepoznamo mehanizme i instrumente koji bi omogućili primenu nekih od ovih modela u lokalnom kontekstu ili ponudimo smernice za unapređenje postojećih.

Zajednička dobra i granice kapitalizma

2018-06-15T14:12:42+01:00Tags: , , , , , , , , |

Publikacija predstavlja niz uvodnih studija koje povezuje jedno jednostavno pitanje: kakva je uloga zajedničkih dobara u prošlim društvima i na koji način ona mogu pomoći u izgradnji budućih. S tim na umu, ova publikacija proučava pojam zajedničkih dobara kroz kritiku kapitalizma kao sistema robne proizvodnje i rasprave o njegovim mogućim alternativa.

Inventing a technological commons: Confronting the engine of Macron

2018-06-15T14:16:34+01:00Tags: , , |

Here we discuss what we see as one new political strategy in the wars of position in contemporary capitalism. We suggest that Coopcycle, an online app invented for cooperative organizations of delivery workers, may be initiating an innovative left strategy of class struggle by activating a new form of mobilization that confronts changing work organization and technology in line with the changing subjectivities and class alliances of the current era.

“Being in Common” Theorizing Artistic Collaboration

2018-10-16T19:50:27+01:00Tags: , |

Inspired by in-depth interviews with members of the international Brussels dance community and the work of some of the authors associated with autonomous Marxism (P. Virno, A. Negri, G. Agamben), the practice of collaboration within contemporary dance is elucidated from a theoretical point of view. Like other forms of creative or immaterial labour, artistic collaborations mobilize various generic competences and invoke in an often implicit way a cultural common or series of conventions.

Država, tržište i neka preliminarna pitanja o zajedničkim dobrima

2018-06-15T14:29:43+01:00Tags: , , |

Ako zajednička dobra ispravno teoretiziramo i politički sagledamo, zajednička dobra mogu odigrati ključnu ulogu u vraćanju socijalne pravednosti u užu domenu privatno-pravnog diskursa. Međutim, takav pomak iziskuje značajan raskid s prevladavajućim stavom koji pretpostavlja da u upravljanju resursima mora posredovati ili država ili privatno vlasništvo.

Go to Top