Komonifikacija | Univerzalni osnovni dohodak | Tanja Vukša
O izazovima koje sa sobom nosi sve veći sukob protestantske etike i automatizacije rada razgovaramo sa Tanjom Vukšom iz Centra za politike emancipacije.
O izazovima koje sa sobom nosi sve veći sukob protestantske etike i automatizacije rada razgovaramo sa Tanjom Vukšom iz Centra za politike emancipacije.
Logika neoliberalnog kapitalizma uzrok je najmanje tri međusobno povezana sistemska problema koji zahtevaju hitan odgovor – uništavanje ekosistema, tržišno ograđivanje zajedničkih dobara, i napada na jednakost, socijalnu pravdu i sveukupne kapacitete društva da obezbedi socijalnu zaštitu građanima. Nijedan od navedenih problema ne može se prevazići ukoliko se ne obezbedi razvoj inovativnih, kooperativnih finansija i monetarnih sistema koji bi ih adresirali na integrisan način.
U ovoj epizodi Komonifikacije preispitujemo granice kolektivne empatije i razgovaramo o onima koji ni u ovim danima ne mogu da računaju na solidarnost.
O izbacivanju studenata i studentkinja iz domova, kao i o studentskoj borbi za pravo na dom pričali smo sa Ivanom Kovačević i Minom Milošević, studentkinjama i aktivistkinjama organizacije “Za krov nad glavom”.
Pandemija koronavirusa je ljude naterala na izolaciju, a privrednu delatnost značajno umanjila. Jedna od nuspojava je i postepena regeneracija prirode – vazduh je čistiji u mnogim oblastima dok se neke životinje vraćaju na mesta gde ih dugo nije bilo. Ipak, kako bi efekti na odnos prirode i društva zaista bili pozitivni potrebno je sadašnju krizu razumeti kao priliku za organizovanje za ostvarivanje trajne društvene promene.
Predstavljamo publikaciju “PRAVA DRUGOG REDA: Socijalna prava u svetlu mera štednje” u izdanju A11 - Inicijative za ekonomska i socijalna prava.
Ekonomski istoričar Karl Polanji [Polanyi] skicirao je razvoj tržišnog društva. Udaljavajući se od uprošćene vizije sukoba države i tržišta, njegova uticajna „Velika transformacija“ objašnjava na koji način je njihov viševekovni dijalektički odnos oblikovao Zapadnu Evropu. Danas su tranzicija i transformacija ponovo na dnevnom redu. Nakon četrdeset godina neoliberalnog cepanja društvenog tkiva, postavlja se pitanje kako će izgledati suprotstavljeni pokret u 21. veku?
Audio intervju sa Seadom S. Fetahagićem, autorom publikacije “Je li od javnog interesa čuvanje zajedničkog dobra?” u izdanju udruženja Crvena.
U novoj komonifikaciji promišljali smo anarhizam sa Sašom Perićem iz Samoobrazovnog univerziteta “Svetozar Marković”.
Platforma za teoriju i praksu društvenih dobara - Zajedničko i Centar za politike emancipacije organizuju 30. po redu Radni sto u okviru programa “Participativna demokratija” koji se realizuje u saradnji sa Domom omladine Beograda. Ovom prilikom biće predstavljena wiki stranica “Ekonomska demokratija”.
Sada već uveliko prihvaćena prognoza budućnosti naše planete, poljuljava viziju budućnosti naših gradova okarakterisanu izobiljem i tehnološkim napretkom. Kao rezultat toga, hitno moramo predvideti i suočiti se sa scenarijima koji će verovatno postati naša realnost, u nadi da će nam ovakva maštarenja pomoći da se efikasno prilagodimo i možda usmerimo na drugačiji put.
Zagađenje vazduha problem je sa kojim se suočavaju brojni gradovi u Srbiji, samo tokom 2016. godine loš kvalitet vazduha prouzrokovao je oko 6500 preuranjenih smrti. Glavni uzroci zagađenja vazduha su proizvodnja električne energije, individualna ložišta i toplane malog kapaciteta, sobraćaj, industrija kao i poljoprivreda. Loš kvalitet vazduha bio je predmet pobune građana, aktivista i lokalnih inicijativa koje su organizovale proteste, performanse, peticije kao i druge vidove borbe u cilju postavljanja pitanja kvaliteta vazduha na agendu političara.
Sa Darkom Vesićem i Vladimirom Simovićem iz Centra za politike emancipacije (CPE) pričali smo o potrošačkom radu i najavili smo njihove predstojeće kurseve u okviru Studija socijalizma.
Već neko vreme smo svedoci zabrinjavajućih upozorenja o Beogradu i Valjevu kao jednima od najzagađenjih gradova na svetu, što se dodatno pogoršava tokom grejne sezone. O stavovima nadležnih institucija, medija i političara prema ovom problemu, kao i lokalnim i globalnim strategijama za poboljšanje kvaliteta vazduha razgovarali smo sa Ognjanom Pantićem iz Beogradske otvorene škole.
Ograđivanje zemljišta i uništavanje zajedničkih dobara bili su preduslov za prvobitnu akumulaciju kapitala i razvoj kapitalizma. Svojinski odnosi, koji su se pre toga razlikovali, su morali da budu promenjeni kako bi se slobodno tržište proširilo. Zajednički pašnjaci u Engleskoj, a kasnije i svuda u svetu morali su da budu ograđeni i pretvoreni u privatne posede.