Spaces of commoning: Urban commons in the ex-Yu region

2020-11-12T01:10:14+01:00Tags: , , , |

The book is a collection of different texts and case studies from the countries of the Western Balkans that have been facing dramatic social, political and economic changes along with the so called transition since the beginning of 1990s. The present texts contextualise the concept of the commons through the practices of various actors, initiatives and organisations in Serbia, Kosovo and Montenegro, while taking a political and critical view on the concept of the commons and discussing its capacities as an alternative to neoliberalism. It is meant to showcase practices that encourage narratives and practices of resistance, transformation and promising a possible change.

Performing the common city: On the crossroads of arts, politics and public life

2020-11-12T01:06:24+01:00Tags: , , , |

Pascal Gielen, art theoretician from Belgium, writes about the contemporary city, its shift from the space for the bourgeois class to the current trend of privatisation of public spaces and the role of arts in these processes. His analysis is based on theories and practices of Haussmann, Michel de Certeau, Chantal Mouffe, Saskia Sassen and others, while going through different conceptions of the city  as the common space: from Haussmann's urban structure in 18th century to Florida's creative city to the common city.

Država, tržište i neka preliminarna pitanja o zajedničkim dobrima

2018-06-15T14:29:43+01:00Tags: , , |

Ako zajednička dobra ispravno teoretiziramo i politički sagledamo, zajednička dobra mogu odigrati ključnu ulogu u vraćanju socijalne pravednosti u užu domenu privatno-pravnog diskursa. Međutim, takav pomak iziskuje značajan raskid s prevladavajućim stavom koji pretpostavlja da u upravljanju resursima mora posredovati ili država ili privatno vlasništvo.

Vazduh kao zajedničko dobro

2022-07-08T15:08:34+01:00Tags: , |

Zagađenje vazduha dolazi iz različitih izvora i oni su se kroz istoriju menjali, kao i njegova koncentracija, ali uzrok je uvek ostajao isti, a to je društvo u kojem živimo. U ovoj knjizi obrađeni su istorijski nivo zagađenja vazduha, trenutni kvalitet vazduha, kao i društveno-ekonomski razlozi i dominantni narativi koji doprinose lošijem kvalitetu vazduha. Čist vazduh i zdrava životna sredina morali bi da budu zajednička dobra koja su svima dostupna, a do toga je moguće doći pre svega politizacijom ove borbe i društvenim promenama.

Becoming Common: Precarization as political constituting

2020-11-12T01:09:39+01:00Tags: , , |

"The discourse on precarization that has emerged in the past decade, primarily in Europe, rests on an extremely complex understanding of social insecurity and its productivity. The various strands of this discourse have been brought together again and again in the context of the European precarious movement organised under EuroMayDay....What is unusual about this social movement is not only the way in which under its auspices new forms of political struggle are tested and new perspectives of precarizatin developed; rather - and it is striking in relation to other social movements - it is how it has queered a seemingly disparate fields of the cultural and political again and again. In the past decade, conversations concerning both the (partly subversive) knowledge of the precarious and a search for commons (in order to constitute the political), has conspicuously taken place more in art institution than in social, political, or even academic contexts."

O umjetnosti i socijalizmu

2020-11-12T01:08:06+01:00Tags: , |

William Morris bio je britanski umetnik, arhitekta, dizajner, dekorater, štampar, pesnik, prozni pisac, zanatlija, prevodilac, predavač, politički organizator i socijalista. Za njega je E.P. Thompson napisao da je bio „ prvi kreativni umjetnik visokog kalibra u čitavoj povijesti koji je svjesno i bez trunke kompromisa stao uz revolucionarnu radničku klasu”.  Morris je, prihvativši marksizam, uvideo da su beda i ružnoća sveta koje je toliko mrzeo neodvojive od društvenog i ekonomskog sistema u kojem nastaju, a da je regeneracija umetnosti (i života) fundamentalno političko, a ne isključivo ni prvenstveno umetničko pitanje.

Worldwide mobilizations: Class struggles and urban commoning

2020-11-12T01:01:51+01:00Tags: , , |

The past decades have seen significant urban insurrections worldwide, and this volume analyzes some of them from an anthropological perspective; it argues that transformations of urban class relationships must be approached in a way that is both globally informed and deeply embedded in local and popular histories, and contends that every case of urban mobilization should be understood against its precise context in the global capitalist transformation. The book examines cases of mobilization across the globe, and employs a Marxian class framework, open to the diverse and multi-scalar dynamics of urban politics, especially struggles for spatial justice.

Inventing a technological commons: Confronting the engine of Macron

2018-06-15T14:16:34+01:00Tags: , , |

Here we discuss what we see as one new political strategy in the wars of position in contemporary capitalism. We suggest that Coopcycle, an online app invented for cooperative organizations of delivery workers, may be initiating an innovative left strategy of class struggle by activating a new form of mobilization that confronts changing work organization and technology in line with the changing subjectivities and class alliances of the current era.

Taken literarly

2018-06-15T14:37:35+01:00Tags: , |

The authors revisit the evolution of regulation of ownership in the field of intellectual production and housing as two examples of the historical dead-end in which we find ourselves.

Alternativne ekonomije, alternativna društva

2020-11-12T01:08:38+01:00Tags: , , |

Knjiga prati izložbu održanu u Novom Sadu 2005. godine u produkciji kuda.org.  Tematska instalacija “Alternativne ekonomije, alternativna društva” Olivera Roslera se fokusirala na raznolike koncepte i modele alternativnih ekonomija i društava, kojima je zajedničko odbacivanje kapitalističkog sistema vladavine. Za svaki koncept je napravljen po jedan intervju. Partneri u intervjuima su ekonomisti, stručnjaci iz oblasti političkih nauka, autori i istoričari. Iz ovih intervjua je napravljen video zapis na engleskom jeziku. Prateća knjiga obuhvata brojne tekstove napisane oko tema koje je pokrenula izložba.

Politička ekonomija socijalizma

2020-11-12T21:35:14+01:00Tags: , , , |

"Životno delo", kako je samo autor nazvao ovu knjigu, predstavlja sveobuhvatnu studiju političke ekonomije socijalizma koja je pokušaj sintetičkog pregleda uslova u kojima se vodi neprekidna borba između kapitalističkih durštvenih odnosa i tendencija da se ti odnosi pretvore u socijalističke. On smatra da je podela sveta na kapitalistički i socijalistički blok (u drugoj polovini 20. veka) površna ocena jer: "...jedini važan interes, zajednički i jednom i drugom bloku, jest spriječiti pravi socijalistički razvoj bilo gdje u svijetu." Knjiga je najpre objavljena na engleskom jeziku, u Njujorku, gde je doživela veliki uspeh, a tek naknadno je prevedena na srpskohrvatski jezik i objavljena u Jugoslaviji. 

„Holding zadruga“ Predlog modela zadružnog radničkog akcionarstva u Srbiji

2023-11-28T12:00:04+01:00Tags: |

Demokratičnim preduzećem smatra se svako preduzeće kojim upravljaju njegovi radnici, a koje se istovremeno nalazi u njihovoj (kolektivnoj ili privatnoj) svojini. Najrasprostranjeniji formalno-pravni oblik demokratskog preduzeća su zadruge koje odlikuje kolektivno radničko vlasništvo i zajedničko upravljanje prema principu „jedan član-jedan glas“. U prvom delu analize predstavljane su osnovne crte postojećih praksi radničkog akcionarstva i njihove ključne specifičnosti, a podrobnije je opisan model zadružnog radničkog akcionarstva. Drugi deo istraživa- nja ispituje mogućnost primene ovog modela u Srbiji, te na njegovom tragu, predlaže model „holding zadruge“ koji bi mogao biti ostvaren u okvirima domaćeg zakonodavstva.

O komuni

2020-11-12T01:03:14+01:00Tags: , , |

Neodvojivi deo Kardeljevog stvaralaštva je i njegovo neposredno i stalno teorijsko i praktično angažovanje na pitanjima komune i komunalnog sistema na svim etapama izgradnje i razvoja našeg socijalističkog samoupravnog društva. Polazeći od toga da je komuna socijalistička samoupravna humana zajednica ljudi, složen sistem društvenih odnosa i osnovna društvena zajednica u kojoj radni čovek i građanin može i treba da ostvaruje najveći deo svojih osnovnih interesa, prava, dužnosti i odgovornosti, Kardelj je na svim etapama razvoja jugoslovenskog samoupravnog društva ne samo isticao značaj komune i teorijski objašnjavao pojedine njene aspekte nego upravo aktivno i neposredno radio na razrešavanju svih pitanja i problema u ovoj oblasti. I u prilikama kada su razmatrana druga pitanja i odnosi u društvu i tražena rešenja za druge probleme u razvoju samoupravljanja, on je posebno isticao važnost i značaj rešavanja određenih pitanja u komuni, odnosno polazio od toga da je za ukupan razvoj socijalističkih samoupravnih odnosa u društvu bitno stanje samoupravnih odnosa u komuni. U ovoj knjizi sakupljeni su Kardeljevi radovi o komuni. Termin „radovi” treba uzeti sasvim uslovno. U knjizi su i studije ili njihovi delovi koji se odnose na komunu i sistematizovana i pripremljena izlaganja ili članai i intervjui, ali i mnogi govori i razgovori u različitim prilikama susreta sa ljudima iz opština — na skupovima Stalne konferencije gradova, na sastancima političkih aktiva, sa predstavnicima mesnih zajednica;, u radničkim sredinama, na savetovanjima i seminarima. Opširan predgovor napisao je Živorad Kovačević.

Pravo na grad

2018-06-15T14:58:08+01:00Tags: |

Derivative rights (like the right to be treated with dignity) should become fundamental and fundamental rights (of private property and the profit rate) should become derivative. But new rights can also be defined: like the right to the city which is not merely a right of access to what the property speculators and state planners define, but an active right to make the city different, to shape it more in accord with our heart's desire, and to re-make ourselves thereby in a different image.

Creative or common city? Civic or civil society?

2020-11-12T01:04:59+01:00Tags: , , |

At the end of February 2017, Pascal Gielen gave this lecture on the relationship between art, politics and the civil space in the creative city, as part of a programme which ran alongside CCA's exhibition Forms of Action (28 Jan - 12 Mar 2017) on socially engaged art practices. The lecture is based on a pilot research project Gielen undertook for the European Cultural Foundation in 2016, and also looks at how activists and creative workers respond to this policy by organising themselves in alternative ways.

The Making of the Knowledge Commons: From Lobsters to Universities

2018-06-15T14:46:07+01:00Tags: |

The first part is a discussion of the typical difficulties encountered in the making of commons in general. In the second part he analyses a number of typical problems that the constituent community of the knowledge commons, especially universities, their faculties and students, must face in preventing a “tragedy of the knowledge commons.”

Go to Top