Proizvodnja među jednakima i siromaštvo mreža
Autor se zalaže za definiciju proizvodnje među jednakima kroz prizmu činjenica da nezavisni proizvođači koriste zajedničku zalihu proizvodnih sredstava.
Autor se zalaže za definiciju proizvodnje među jednakima kroz prizmu činjenica da nezavisni proizvođači koriste zajedničku zalihu proizvodnih sredstava.
Nema tehničkog rešenja za populacioni problem. Zahteva fundamentalno proširenje u moralnosti.
The book is a collection of texts that present examples of biocultural, neighborhood, collaborative technology, arts and culture, knowledge, infrastruture and other commons.
My intention is to say something about the potential of the commons as a political project.
Some people think universal basic income is a utopian impossibility. Others think it’s dangerous. So there’s a proposal for another solution: universal basic services. Instead of giving people money, why not guarantee all of the public services they need to live a full life?
Knjiga je skup tekstova i istraživanja Branka Horvata koji je pokušao da osnovne pojmove jugoslovenskog socijalizma objasni na jasan i jednostavan način ("zbog toga nema ni citata, ni bibliografije, ni druge uobičajene aparature"), uzimajući za uzor Buharinovu knjigu "ABC komunizma" koju smatra dobrom idejom, ali lošom knjigom. U svom teorijskom radu, Horvat socijalizam posmatra kao svetsko-istorijski proces sa tri karakteristična prelaza ka socijalizmu: prelaz razvijenih kapitalističkih zemalja, prelaz etatističkih zemalja i prelaz nerazvijenih zemalja. Međutim, jugoslovenki slučaj ne pripada ni jednom od njih i zato je ovu knjigu posvetio upravo objašnjenju specfiičnosti jugoslovenskog socijalističkog projekta.
The article makes a critical step towards a few now already established claims of the chief theoretical protagonists of the commons – Michael Hardt and Antonio Negri1 – who offer a way out from the allegedly false binaries and dilemmas between private or public, state or market, capitalism or socialism.
If 'place' and 'local space' are where the 'tangible solidarities' necessary to build an alternate way of life, and an anti-neoliberal politics, must form, then we cannot avoid confronting the systematic obstacles that have to be overcome in realizing such a project. Claims that sustainable local ecologies can serve as the foundation for political action and social alternatives at least require careful scrutiny.
William Morris bio je britanski umetnik, arhitekta, dizajner, dekorater, štampar, pesnik, prozni pisac, zanatlija, prevodilac, predavač, politički organizator i socijalista. Za njega je E.P. Thompson napisao da je bio „ prvi kreativni umjetnik visokog kalibra u čitavoj povijesti koji je svjesno i bez trunke kompromisa stao uz revolucionarnu radničku klasu”. Morris je, prihvativši marksizam, uvideo da su beda i ružnoća sveta koje je toliko mrzeo neodvojive od društvenog i ekonomskog sistema u kojem nastaju, a da je regeneracija umetnosti (i života) fundamentalno političko, a ne isključivo ni prvenstveno umetničko pitanje.
The text is a critique of commodified reason that will add to the defense of the non-commodified aspects of the academic collective work and its results.
U svetu u kojem prava privatne svojine i profitne stope istiskuju sve druge koncepcije prava, autor istražuje pravo na grad u kontekstu oživljavanja interesovanja za ideje Anrija Lefevra o tom pitanju, kao i pojavu svih vrsta društvenih pokreta širom sveta.
Knjiga sadrži 7 tekstova Edvarda Kardelja iz perioda izmedju 1941. i 1978. godine.
Publikacija „Održivost, odrast i hrana“ obrađuje više različitih aspekata proizvodnje hrane kroz prizmu zajedničkih dobara, održivosti i odrasta. Publikacija pokriva širok spektar tema, od prepoznavanja koja su fizička i društvena ograničenja procesa proizvodnja hrane, preko načina na koji se danas hrana proizvodi na globalnom i nacionalnom nivou, pa sve do mogućih alternativnih praksi.
Pascal Gielen, art theoretician from Belgium, writes about the contemporary city, its shift from the space for the bourgeois class to the current trend of privatisation of public spaces and the role of arts in these processes. His analysis is based on theories and practices of Haussmann, Michel de Certeau, Chantal Mouffe, Saskia Sassen and others, while going through different conceptions of the city as the common space: from Haussmann's urban structure in 18th century to Florida's creative city to the common city.
Demokratičnim preduzećem smatra se svako preduzeće kojim upravljaju njegovi radnici, a koje se istovremeno nalazi u njihovoj (kolektivnoj ili privatnoj) svojini. Najrasprostranjeniji formalno-pravni oblik demokratskog preduzeća su zadruge koje odlikuje kolektivno radničko vlasništvo i zajedničko upravljanje prema principu „jedan član-jedan glas“. U prvom delu analize predstavljane su osnovne crte postojećih praksi radničkog akcionarstva i njihove ključne specifičnosti, a podrobnije je opisan model zadružnog radničkog akcionarstva. Drugi deo istraživa- nja ispituje mogućnost primene ovog modela u Srbiji, te na njegovom tragu, predlaže model „holding zadruge“ koji bi mogao biti ostvaren u okvirima domaćeg zakonodavstva.
This publication explores new politics in Europe and describes the commons in different spheres of society, economy and politics. The book is divided into seven thematic sections. Most sections have a theoretical position and a practical case study. All sections feature influential thinkers whose voices we want to amplify. This book is comprised of the insights of more than 20 writers, activists and pioneers, standing on the shoulders of hundreds more.
Sa namerom da ovom publikacijom doprinesemo postojećim istraživanjima na temu zadružnog stanovanja, fokusirali smo se na istraživanje primera dobre prakse, odnosno različitih modela stanovanja u evropskim gradovima. Pored toga, ključni deo publikacije predstavlja i analiza normativnog i regulatornog okvira u Srbiji, u nameri da prepoznamo mehanizme i instrumente koji bi omogućili primenu nekih od ovih modela u lokalnom kontekstu ili ponudimo smernice za unapređenje postojećih.
U ovoj publikaciji pažnja je usmerena na kategorije samostalnih radnika kod kojih ne postoji dovoljan stepen udruživanja zarad ostvarivanja zajedničkog interesa, a kao rezultat delatnosti kojom se bave i/ili načina na koji su angažovani (kratkoročno, povremeno i za određene zadatke).
Srbija se nalazi pred novom tranzicijom, koja će ovog puta biti energetska, što podrazumeva prelazak iz sistema u kome se za proizvodnju energije dominantno koriste neobnovljivi izvori u sistem koji je zasnovan na korišćenju obnovljivih izvora energije. Iskustva ekonomske tranzicije govore nam da broj gubitnika ove tranzicije bio značajno veći nego broj onih koji su iz ekonomske tranzicije profitirali. Da se takva situacija ne bi ponovila i sa energetskom tranzicijom neophodno je u njenu implementaciju uvesti pravednost i socijalnu osetljivost, kako bi se zaštitili najsiromašniji koji su potencijalni gubitnici i energetske tranzicije.
Iako se poslednjih nekoliko godina univerzalni osnovni dohodak (UOD) provlači kroz mejnstrim politike, i dalje nije sasvim jasno o tome šta on podrazumeva i u kojim se okolnostima može smatrati progresivnom politikom. Može li UOD funkcionisati u Srbiji, pogotovo imajući u vidu društvene i ekonomske izazove sa kojima se suočavamo u 21. veku?
Knjiga Postajanje majkom sadrži umetniãke radove, interdisciplinarne studije iz oblasti humanistiãkih i društvenih nauka, kao i tekstove koji se bave promišljanjem liãnog i aktivistiãkog iskustva i rada. Nastajala je u procesu istraživanja koje je sprovedeno kako bi se preispitale institucionalizovane prakse materinstva u savremenom društvu, njihovi efekti u svakodnevnom životu, kao i vidovi otpora i (radikalne) politiãke subjektivizacije u odnosu na njih. Knjiga je usmerena na demistifikaciju, denaturalizaciju i reevaluaciju normi materinstva koje uvek ukazuju na odnose u specifiãnim materijalnim uslovima i okolnostima centriranja ili decentriranja javne ili privatne moçi ili društvenosti. Bavi se materinstvom kao globalnim problemom, kroz analize i iskustva angažmana u pojedinim zemljama, ali ukazuje i na specifiãnosti lokalnog konteksta, kroz iskustva u pojedinim bivšim jugoslovenskim republikama, što predstavlja pokušaj povezivanja odre∂enih globalnih trendova sa posebnostima u lokalnoj sredini.
Derivative rights (like the right to be treated with dignity) should become fundamental and fundamental rights (of private property and the profit rate) should become derivative. But new rights can also be defined: like the right to the city which is not merely a right of access to what the property speculators and state planners define, but an active right to make the city different, to shape it more in accord with our heart's desire, and to re-make ourselves thereby in a different image.
In this book James Boyle describe what he calls the range wars of the information age-today’s heated battles over intellectual property.
U sklopu ovog zbornika želimo doprinijeti supstancijalnom tumačenju demokracije koju smještamo u široko zahvaćeno polje teorijskog promišljanja i ostvarivanja socijalnih prava, što uključuje i radne odnose. Za autorice/autore studija koje čine zbornik demokracija je i metod za ocjenu oblika organiziranja i upravljanja i osnovni princip na kojem treba temeljiti društveno-političko organiziranje i upravljanje zajedničkim resursima.
Ungoverning Dance examines the work of progressive contemporary dance artists in continental Europe from the mid 1990s to 2015.
Kada govorimo o savremenim borbama protiv komodifikacije rada i svakodnevnog života, te za uspostavljanje drugačijeg – pravednijeg, humanijeg i održivijeg – ekonomskog sistema, ne možemo, a da se ne osvrnemo na iskustvo samoupravnog socijalizma u SFRJ kao jedinstvenog istorijskog primera široke primene principa ekonomske demokratije sa ciljem ostvarivanja većeg učešća zaposlenih u donošenju ekonomskih odluka, decentralizacije vlasništva i vantržišne društvene reprodukcije. Kritički pogled na ovaj period može predstavljati putokaz za osmišljavanje savremenih modela i sistema koji umesto generisanju profita teže zadovoljenju potreba društva (i životne sredine).
The article discusses the threats to academic freedom coming from the state and market trying to sketch a theory of academic freedom taking us beyond our need to defend academic work and institutions from these threats.
The authors develop the theory of the commons by strengthening its link with a Marxist critique of capitalism. In order to do so, they draw parallels between the work of Elinor Ostrom on principles of sustainable governance and Branko Horvat’s theory of self-management developed in the context of socialist Yugoslavia.
Starting from a research project FLOK, the authors try to develop specific frames to enhance the systemic use of commons in contemporary capitalist conditions.
Examining the link between urbanization and capitalism, David Harvey suggests we view Haussmann’s reshaping of Paris and today’s explosive growth of cities as responses to systemic crises of accumulation—and issues a call to democratize the power to shape the urban experience.