Funding Cooperative City: Community Finance and the Economy of Civic Spaces

2018-06-15T15:12:34+01:00Tags: , , , |

Situated in the post-welfare transition of European societies within the context defined by austerity measures, unemployment, the financialisation of real estate stocks and the gradual withdrawal of public administrations from social services, this book aims at highlighting the importance of self-organised, locally rooted, inclusive and resilient community networks and civic spaces.

Odrastnički turizam

2022-07-14T14:35:11+01:00Tags: , |

Kada je u pitanju turizam, postoji jako mali broj radova koji spajaju oblasti odrasta i turizama. Odrast u turizmu zahteva radikalnu promenu turističkih obrazaca. Odrastničke prakse u turizmu povezane su uglavnom sa drugim oblicima alternativnog turizma kao što su ekoturizam, održivi turizam, zeleni turizam, spori turizam, turizam u zajednici, turizam u korist siromašnih i fer turizam. Kao rezultat toga, iako možemo zaključiti da postoji primetna konvergencija odrastničkog turizma sa drugim vidovima alternativnog turizma, oni nisu u potpunosti istovetni, razlog tome je što odrast kao pojam objedinjuje sve pozitivne preduslove drugih oblika alternativnog turizma koje pojedini vidovi turizma nemaju.

Patterns of Commons

2018-06-15T14:42:27+01:00

The book is a collection of texts that present examples of biocultural, neighborhood, collaborative technology, arts and culture, knowledge, infrastruture and other commons.

O komuni

2020-11-12T01:03:14+01:00Tags: , , |

Neodvojivi deo Kardeljevog stvaralaštva je i njegovo neposredno i stalno teorijsko i praktično angažovanje na pitanjima komune i komunalnog sistema na svim etapama izgradnje i razvoja našeg socijalističkog samoupravnog društva. Polazeći od toga da je komuna socijalistička samoupravna humana zajednica ljudi, složen sistem društvenih odnosa i osnovna društvena zajednica u kojoj radni čovek i građanin može i treba da ostvaruje najveći deo svojih osnovnih interesa, prava, dužnosti i odgovornosti, Kardelj je na svim etapama razvoja jugoslovenskog samoupravnog društva ne samo isticao značaj komune i teorijski objašnjavao pojedine njene aspekte nego upravo aktivno i neposredno radio na razrešavanju svih pitanja i problema u ovoj oblasti. I u prilikama kada su razmatrana druga pitanja i odnosi u društvu i tražena rešenja za druge probleme u razvoju samoupravljanja, on je posebno isticao važnost i značaj rešavanja određenih pitanja u komuni, odnosno polazio od toga da je za ukupan razvoj socijalističkih samoupravnih odnosa u društvu bitno stanje samoupravnih odnosa u komuni. U ovoj knjizi sakupljeni su Kardeljevi radovi o komuni. Termin „radovi” treba uzeti sasvim uslovno. U knjizi su i studije ili njihovi delovi koji se odnose na komunu i sistematizovana i pripremljena izlaganja ili članai i intervjui, ali i mnogi govori i razgovori u različitim prilikama susreta sa ljudima iz opština — na skupovima Stalne konferencije gradova, na sastancima političkih aktiva, sa predstavnicima mesnih zajednica;, u radničkim sredinama, na savetovanjima i seminarima. Opširan predgovor napisao je Živorad Kovačević.

The Production of Space

2018-06-15T14:57:16+01:00Tags: |

The book is a search for a reconciliation between mental space (the space of the philosophers) and real space (the physical and social spheres in which we all live). In the course of his exploration, Henri Lefebvre moves from metaphysical and ideological considerations of the meaning of space to its experience in the everyday life of home and city.

Towards Experimental Urbanism

2018-06-15T14:56:37+01:00Tags: , |

Architecture and urban design are usually seen as tools of dominant spatial practices. They are either believed to mask the interests of power and money, or to represent aesthetic concerns that have little to offer for critical theory of space. I counter this view by showing that through rethinking the conception of space in architecture and urban design, as well as the notion of design itself, it is possible to outline a critical and emancipatory design practice, experiential urbanism.

Taken literarly

2018-06-15T14:37:35+01:00Tags: , |

The authors revisit the evolution of regulation of ownership in the field of intellectual production and housing as two examples of the historical dead-end in which we find ourselves.

ABC jugoslavenskog socijalizma

2020-11-12T21:24:09+01:00Tags: , , , |

Knjiga je skup tekstova i istraživanja Branka Horvata koji je pokušao da osnovne pojmove jugoslovenskog socijalizma objasni na jasan i jednostavan način ("zbog toga nema ni citata, ni bibliografije, ni druge uobičajene aparature"), uzimajući za uzor Buharinovu knjigu "ABC komunizma" koju smatra dobrom idejom, ali lošom knjigom.  U svom teorijskom radu, Horvat socijalizam posmatra kao svetsko-istorijski proces sa tri karakteristična prelaza ka socijalizmu: prelaz razvijenih kapitalističkih zemalja, prelaz etatističkih zemalja i prelaz nerazvijenih zemalja. Međutim, jugoslovenki slučaj ne pripada ni jednom od njih i zato je ovu knjigu posvetio upravo objašnjenju specfiičnosti jugoslovenskog socijalističkog projekta.  

Spaces of commoning: Urban commons in the ex-Yu region

2020-11-12T01:10:14+01:00Tags: , , , |

The book is a collection of different texts and case studies from the countries of the Western Balkans that have been facing dramatic social, political and economic changes along with the so called transition since the beginning of 1990s. The present texts contextualise the concept of the commons through the practices of various actors, initiatives and organisations in Serbia, Kosovo and Montenegro, while taking a political and critical view on the concept of the commons and discussing its capacities as an alternative to neoliberalism. It is meant to showcase practices that encourage narratives and practices of resistance, transformation and promising a possible change.

The Undercommons: Fugitive planning & black studies

2020-11-12T01:02:34+01:00Tags: , , |

In "The Undercommons: Fugitive Planning & Black Study", Moten and Harney examine the University, Debt, Politics and Logistics to help us grasp how these (and other) institutions, organizations and capitalist mechanisms (including the State as an agent of capital) reduce our ability to empathize, our capacity for true learning and our ability to love. Moten and Harney define the “The Undercommons” as “Maroon communities of composition teachers, mentorless graduate students, adjunct Marxist historians, out or queer management professors, state college ethnic studies departments, closed-down film programs, visa-expired Yemeni student newspaper editors, historically black college sociologists, and feminist engineers ” that “refuse to ask for recognition and instead want to take apart, dismantle, tear down the structure that, right now, limits our ability to find each other, to see beyond it and to access the places we know lie beyond its walls. ” The structure itself is holding us back; as we pour our energies into combatting mass incarceration, debt-slavery, and the professionalization of intellect, Moten and Harney argue that we only buttress the society that makes such singularly anti-human calamities possible in the first place...

Zajednička dobra i granice kapitalizma

2018-06-15T14:12:42+01:00Tags: , , , , , , , , |

Publikacija predstavlja niz uvodnih studija koje povezuje jedno jednostavno pitanje: kakva je uloga zajedničkih dobara u prošlim društvima i na koji način ona mogu pomoći u izgradnji budućih. S tim na umu, ova publikacija proučava pojam zajedničkih dobara kroz kritiku kapitalizma kao sistema robne proizvodnje i rasprave o njegovim mogućim alternativa.

Labour as a commons: The example of workers-recuperated companies

2020-11-12T22:02:30+01:00Tags: , , , |

This article argues that labour can be understood as a commons, located in the discussion of how commons can advance the transformation of social relations and society. To manage labour as a commons entails a shift away from the perception of labour power as the object of capital’s value practices, towards a notion of labour power as a collectively and sustainably managed resource for the benefit of society. Given that social change is largely a result of social struggle, it is crucial to examine germinal forms of labour as a commons present in society. I focus my analysis on worker-recuperated companies in Latin America and Europe. Worker-recuperated companies are enterprises self-managed by their workers after the owners close them down. Despite operating within the hegemonic capitalist market, they do not adopt capitalist rationality and are proven viable. Worker-recuperated companies offer a new perspective on labour as a commons.

Na šta mislimo kada kažemo…Energetsko siromaštvo, energetska tranzicija i podstandardna romska naselja

2024-05-23T15:20:31+01:00Tags: , |

Srbija se nalazi pred novom tranzicijom, koja će ovog puta biti energetska, što podrazumeva prelazak iz sistema u kome se za proizvodnju energije dominantno koriste neobnovljivi izvori u sistem koji je zasnovan na korišćenju obnovljivih izvora energije. Iskustva ekonomske tranzicije govore nam da broj gubitnika ove tranzicije bio značajno veći nego broj onih koji su iz ekonomske tranzicije profitirali. Da se takva situacija ne bi ponovila i sa energetskom tranzicijom neophodno je u njenu implementaciju uvesti pravednost i socijalnu osetljivost, kako bi se zaštitili najsiromašniji koji su potencijalni gubitnici i energetske tranzicije.

The Limits of Eco-Localism: Scale, Strategy, Socialism

2018-06-15T14:49:52+01:00Tags: , , , |

If 'place' and 'local space' are where the 'tangible solidarities' necessary to build an alternate way of life, and an anti-neoliberal politics, must form, then we cannot avoid confronting the systematic obstacles that have to be overcome in realizing such a project. Claims that sustainable local ecologies can serve as the foundation for political action and social alternatives at least require careful scrutiny.

Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma

2020-11-12T01:09:07+01:00Tags: , |

Knjiga Postajanje majkom sadrži umetniãke radove, interdisciplinarne studije iz oblasti humanistiãkih i društvenih nauka, kao i tekstove koji se bave promišljanjem liãnog i aktivistiãkog iskustva i rada. Nastajala je u procesu istraživanja koje je sprovedeno kako bi se preispitale institucionalizovane prakse materinstva u savremenom društvu, njihovi efekti u svakodnevnom životu, kao i vidovi otpora i (radikalne) politiãke subjektivizacije u odnosu na njih. Knjiga je usmerena na demistifikaciju, denaturalizaciju i reevaluaciju normi materinstva koje uvek ukazuju na odnose u specifiãnim materijalnim uslovima i okolnostima centriranja ili decentriranja javne ili privatne moçi ili društvenosti. Bavi se materinstvom kao globalnim problemom, kroz analize i iskustva angažmana u pojedinim zemljama, ali ukazuje i na specifiãnosti lokalnog konteksta, kroz iskustva u pojedinim bivšim jugoslovenskim republikama, što predstavlja pokušaj povezivanja odre∂enih globalnih trendova sa posebnostima u lokalnoj sredini.

Vazduh kao zajedničko dobro

2022-07-08T15:08:34+01:00Tags: , |

Zagađenje vazduha dolazi iz različitih izvora i oni su se kroz istoriju menjali, kao i njegova koncentracija, ali uzrok je uvek ostajao isti, a to je društvo u kojem živimo. U ovoj knjizi obrađeni su istorijski nivo zagađenja vazduha, trenutni kvalitet vazduha, kao i društveno-ekonomski razlozi i dominantni narativi koji doprinose lošijem kvalitetu vazduha. Čist vazduh i zdrava životna sredina morali bi da budu zajednička dobra koja su svima dostupna, a do toga je moguće doći pre svega politizacijom ove borbe i društvenim promenama.

Kako zajednički do krova nad glavom

2018-06-15T14:11:12+01:00Tags: , , , |

Sa namerom da ovom publikacijom doprinesemo postojećim istraživanjima na temu zadružnog stanovanja, fokusirali smo se na istraživanje primera dobre prakse, odnosno različitih modela stanovanja u evropskim gradovima. Pored toga, ključni deo publikacije predstavlja i analiza normativnog i regulatornog okvira u Srbiji, u nameri da prepoznamo mehanizme i instrumente koji bi omogućili primenu nekih od ovih modela u lokalnom kontekstu ili ponudimo smernice za unapređenje postojećih.

Magacin: Jedan model za samoorganizovani kulturni centar / Magacin: A model for selforganised cultural center

2020-11-12T01:04:31+01:00Tags: , , , |

Publikacija je, kao rezultat zajedničkog rada, predstavila model samoorganizacije nezavisnog kulturnog centra Magacin u Beogradu. Taj model, zasnovan na principima zajedničkog raspolaganja resursima, jednakosti i pravednosti, odgovornosti prema drugima, saradnji i dostupnosti, finansijskoj transparentnosti, kao osnvni mehanizam ima otvoreni kalendar. Njime se omogućava potpuno transparentno upravljanje prostornim resursima, ali i stvaranje zajednice koja zajednički upravlja prostorom i odlučuje o svim aspektima njegovog rada i razvoja.

Go to Top