Što je demokracija? Najopćenitije, demokracija za različite ljude ima različita značenja, kaže američki politolog Kenneth Janda citirajući britanskog kolegu Davida Helda, koji tvrdi da danas svi govore da su demokrati bez obzira na to dolaze li s pozicija ljevice, centra ili desnice. Anglo-američka perspektiva sklona je demokraciju definirati kao težnju u zadovoljavanju proceduralnih mehani- zama koji uključuju demokratske izbore, postojanje više političkih stranaka, zakonodavna tijela i raznorodne interesne skupine čiji je cilj utjecati na smjer državne politike. S druge strane, postoje i oni koji demokraciju promatraju više iz supstancijalnog ugla, pa se pitaju kako neka vlast djeluje uzimajući uživanje građanskih sloboda i prava kao njezin temeljni postulat. Za pobornike ove teori- je nedoumice nastaju kad u priču ulaze socijalna prava – adekvatna zdravstvena zaštita, obrazovanje, stanovanje i dostojanstven rad. Mora li država jamčiti potonje ako se želi nazvati demokratskom, pitanje je koje zaokuplja više teore- tičare demokracije kontinentalne Europe, ali često bez jednoznačnog odgovora.
U sklopu ovog zbornika želimo doprinijeti supstancijalnom tumačenju demokracije koju smještamo u široko zahvaćeno polje teorijskog promišljanja i ostvarivanja socijalnih prava, što uključuje i radne odnose. Za autorice/autore studija koje čine zbornik demokracija je i metod za ocjenu oblika organiziranja i upravljanja i osnovni princip na kojem treba temeljiti društveno-političko organiziranje i upravljanje zajedničkim resursima. Njezina kvaliteta se nalazi u pripadanju procesu, odnosno inherentnoj sposobnosti da se mijenja, unazađuje i unapređuje. U tom smislu demokracija je nedovršeni projekt i ništa je ne sprječava da kopa po prošlosti, faktima, ali i fikciji, kako bi osmislila bolje u sadašnjosti i u budućnosti.
Crvena, IPE i Zajedničko
