Prosečna osoba može da izdrži do tri nedelje bez hrane, bez vode može da se preživi svega tri ili četiri dana, dok bez vazduha ne može više od nekoliko minuta. Bez kiseonika, koji je sastavni deo vazduha, vitalne funkcije organizma se brzo gase. Ova osobina vazduha je i razlog što se njegovo zagađenje, kada postoji gotovo ne može izbeći, jer ubrzo celokupna smeša gasova završava u organizmu. Zagađenje vazduha postalo je sveprisutno u modernom društvu, a neki delovi sveta poput Balkana i Srbije dodatno su pogođeni ovim globalnim fenomenom.

Zagađenje vazduha dolazi iz različitih izvora i oni su se kroz istoriju menjali, kao i njegova koncentracija, ali uzrok je uvek ostajao isti, a to je društvo u kojem živimo. U knjizi “Vazduh kao zajedničko dobro” obrađeni su istorijski nivo zagađenja vazduha, trenutni kvalitet vazduha, kao i društveno-ekonomski razlozi i dominantni narativi koji doprinose lošijem kvalitetu vazduha. Čist vazduh i zdrava životna sredina morali bi da budu zajednička dobra koja su svima dostupna, a do toga je moguće doći pre svega politizacijom ove borbe i društvenim promenama.

U utorak, 20. decembra u 18h u Kafe Bar 16 (Cetinjska 15a) predstavićemo knjigu “Vazduh kao zajedničko dobro”.

Na događaju će učestvovati:
Predrag Momčilović – autor knjige
Ognjan Pantić – jedan od recenzenata
Natalija Stojmenović – odbornica Skupštine grada Beograda – Ne davimo Beograd

Na događaju će biti moguće preuzeti besplatan primerak knjige.

Objavljivanje knjige podržano je od strane Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

Fotografija: Srdjan Markovic