Labour as a commons: The example of workers-recuperated companies

2020-11-12T22:02:30+01:00Tags: , , , |

This article argues that labour can be understood as a commons, located in the discussion of how commons can advance the transformation of social relations and society. To manage labour as a commons entails a shift away from the perception of labour power as the object of capital’s value practices, towards a notion of labour power as a collectively and sustainably managed resource for the benefit of society. Given that social change is largely a result of social struggle, it is crucial to examine germinal forms of labour as a commons present in society. I focus my analysis on worker-recuperated companies in Latin America and Europe. Worker-recuperated companies are enterprises self-managed by their workers after the owners close them down. Despite operating within the hegemonic capitalist market, they do not adopt capitalist rationality and are proven viable. Worker-recuperated companies offer a new perspective on labour as a commons.

Think like a commoner

2018-06-15T14:41:39+01:00Tags: |

The book explains how the commons: is an exploding field of DIY innovation ranging from Wikipedia and seed-sharing to community forests and collaborative consumption, and beyond; challenges the standard narrative of market economics by explaining how cooperation generates significant value and human fulfillment; and provides a framework of law and social action that can help us move beyond the pathologies of neoliberal capitalism.

Magacin: Jedan model za samoorganizovani kulturni centar / Magacin: A model for selforganised cultural center

2020-11-12T01:04:31+01:00Tags: , , , |

Publikacija je, kao rezultat zajedničkog rada, predstavila model samoorganizacije nezavisnog kulturnog centra Magacin u Beogradu. Taj model, zasnovan na principima zajedničkog raspolaganja resursima, jednakosti i pravednosti, odgovornosti prema drugima, saradnji i dostupnosti, finansijskoj transparentnosti, kao osnvni mehanizam ima otvoreni kalendar. Njime se omogućava potpuno transparentno upravljanje prostornim resursima, ali i stvaranje zajednice koja zajednički upravlja prostorom i odlučuje o svim aspektima njegovog rada i razvoja.

Umetnik/ca u (ne)radu

2020-11-12T01:07:35+01:00Tags: , , |

Istraživačko-umetnički projekat Umetnik/ca u (ne)radu (održan u Novom Sadu između 2010. i 2012.godine) obuhvatao je seriju javnih razgovora, izložbi i publikacija, fokusiranih na istraživanje umetničkih i društvenih praksi koje kritički reflektuju savremeni pojam rada – uslove u kojima se rad ostvaruje, nove društvene potrebe i odnose koje rad proizvodi. Takođe, cilj je bio elaboriranje relativno neistraženog polja istorije umetnosti koje obuhvata prakse koje predstavljaju ekstrem na liniji ovog istraživanja – odluke umetnika/ca da napuste bavljenje umetnošću i produkciju umetničkih dela, propagirajući koncept nerada i „besposličarenja“ (idleness, slacking).

Becoming Common: Precarization as political constituting

2020-11-12T01:09:39+01:00Tags: , , |

"The discourse on precarization that has emerged in the past decade, primarily in Europe, rests on an extremely complex understanding of social insecurity and its productivity. The various strands of this discourse have been brought together again and again in the context of the European precarious movement organised under EuroMayDay....What is unusual about this social movement is not only the way in which under its auspices new forms of political struggle are tested and new perspectives of precarizatin developed; rather - and it is striking in relation to other social movements - it is how it has queered a seemingly disparate fields of the cultural and political again and again. In the past decade, conversations concerning both the (partly subversive) knowledge of the precarious and a search for commons (in order to constitute the political), has conspicuously taken place more in art institution than in social, political, or even academic contexts."

Jugoslovensko radničko samoupravljanje

2020-11-12T21:52:20+01:00Tags: , , |

Ovo je transkript dela intervjua koji je snimljen u Beogradu 2003. godine.  "Jugoslovensko samoupravljanje je bilo kako društvena, tako i nacionalna laboratorija. U društvenom smislu, to je bio eksperiment nastao pod uticajem raznih ideja: nasleđe Pariske komune, nasleđe srpske socijalne demokratije sa kraja devetnaestog veka, zaostavština anarhije, koja je kasnije bila veoma važna u kritici staljinizma. Idejni sadržaji anarhije i trockizma su bili sastavni elementi ideologije Titove partije, jer su koristili u kritici staljinizma. Sa druge strane, kao što sam već naglasio, sistem jugoslovenskog samoupravljanja je isto tako bio i nacionalna, čak nadnacionalna laboratorija. To je bio režim, u kome su veoma različite nacije mirno živele, gde je funkcionisala nadnacionalna ekonomija, gde je nadnacionalni vođa bio veoma popularan - od Makedonije do Slovenije."

Forgotten history of the commons in socialist Yugoslavia: A case of self-managed cultural infrastructure in the period of 1960s and 1970s

2018-06-15T15:03:37+01:00Tags: , , |

The article makes a critical step towards a few now already established claims of the chief theoretical protagonists of the commons – Michael Hardt and Antonio Negri1 – who offer a way out from the allegedly false binaries and dilemmas between private or public, state or market, capitalism or socialism.

Analiza efekata primene izmena i dopuna Zakona o radu

2020-11-12T22:52:12+01:00Tags: , , , |

Ovo je rezultat rada na analizi efekata i rezultata dvogodišnjeg sprovođenja Zakona o radu donetog 2014. godine. Na analizi je radio tim stručnjaka koji je obradio rezultate ispitivanja različitih grupa aktera (sindikati, poslodavci, državna tela, nevladine organizacije...) i uz konsultacije za drugim zainteresovanim stranama (Ministarstvo za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja, Nacionalna služba zapošljavanja, Međunarodna organizacija rada, Savez samostalnih sindikata Srbije, Unija poslodavaca, Beogradski centar za ljudska prava...).

Nove politike solidarnosti: Sloboda od rada

2022-07-14T14:32:57+01:00Tags: , |

Univerzalne osnovne usluge (universal basic services) su recentna ideja koja je privukla veliku pažnju javnosti zbog potencijala da redefiniše državu blagostanja i uspešno odgovori na izazove 21. veka. Univerzalne osnovne usluge podrazumevaju proširenje opsega besplatnih javnih usluga koji će osigurati pristup svakom građaninu (ili rezidentu) adekvatan stepen sigurnosti, mogućnosti i participacije. Termin univerzalne podrazumeva da su usluge dostupne svima, bez obzira na njihove prihode ili status.

The future of the commons

2018-06-15T15:04:10+01:00Tags: , , , , |

In this essay, David Harvey argues that the real problem demanding our attention is private property, not the commons itself. The capitalist commons is being continuously enclosed, but it is also being continuously produced. To fulfill our common interests, we need to look to the powers of collective labor to address capitalism's destruction of land and labor resources.

The Bolshevik Revolution: One hundred years after

2020-11-12T01:00:56+01:00Tags: , |

This issue of Crisis and Critique brings together some of the most important contemporary thinkers, who engage with the historical, political and philosophical resonances of the Bolshevik Revolution into our context.They engage with different dimensions which compose the Bolshevik Event and its aftermath.The point is not to reassert the relevance of the Revolution, nor explore the possibilities of faithfulness to it, but rather, the aim of this issue is to claim that politics of emancipation, philosophy and history cannot be the same after this Revolution. It is a unavoidable point of reference, one that cannot be simply ignored.

Da li bi politika univerzalnog osnovnog dohotka mogla biti primenjiva u Srbiji?

2018-10-16T20:13:59+01:00Tags: , , |

Iako se poslednjih nekoliko godina univerzalni osnovni dohodak (UOD) provlači kroz mejnstrim politike, i dalje nije sasvim jasno o tome šta on podrazumeva i u kojim se okolnostima može smatrati progresivnom politikom. Može li UOD funkcionisati u Srbiji, pogotovo imajući u vidu društvene i ekonomske izazove sa kojima se suočavamo u 21. veku?

Artist at work, Proximity of art and capitalism

2020-11-12T22:02:04+01:00Tags: , , , |

The main affirmation of artistic practice must today happen through thinking about the conditions and the status of the artist's work. Only then can it be revealed that what is a part of the speculations of capital is not art itself, but mostly artistic life. Artist at Work examines the recent changes in the labour of an artist and addresses them from the perspective of performance. It draws its conclusions mainly from the argument that art no longer needs to re-affirm itself as a socially relevant and useful activity because this would lock it within immanent capitalist (and populist) production of value. Instead, art has to rediscover its material basis and 'occupy' exactly those abstractions which enable the preservation of the capitalist system and reproduction of capital. The book would like to remind art – which has constantly thermalized and practiced politics during the last decades – that it has forgotten its power to connect the abilities of the abstract (thinking) with the actual abstractions (value, capital, productivity, money, commodity, time, etc.)

„Holding zadruga“ Predlog modela zadružnog radničkog akcionarstva u Srbiji

2023-11-28T12:00:04+01:00Tags: |

Demokratičnim preduzećem smatra se svako preduzeće kojim upravljaju njegovi radnici, a koje se istovremeno nalazi u njihovoj (kolektivnoj ili privatnoj) svojini. Najrasprostranjeniji formalno-pravni oblik demokratskog preduzeća su zadruge koje odlikuje kolektivno radničko vlasništvo i zajedničko upravljanje prema principu „jedan član-jedan glas“. U prvom delu analize predstavljane su osnovne crte postojećih praksi radničkog akcionarstva i njihove ključne specifičnosti, a podrobnije je opisan model zadružnog radničkog akcionarstva. Drugi deo istraživa- nja ispituje mogućnost primene ovog modela u Srbiji, te na njegovom tragu, predlaže model „holding zadruge“ koji bi mogao biti ostvaren u okvirima domaćeg zakonodavstva.

Alternativno radno zakonodavstvo

2020-11-12T23:26:08+01:00Tags: , , |

Ova studija ima za cilj da pokaže koje alternative postojećem dogmatskom prihvatanju divljeg neoliberalizma i predatorskog kapitalizma u Srbiji postoje, kao i kako se one mogu implementirati kroz izmene radnog zakonodavstva. Prvi deo studije odnosi se na kritičku analizu osnovnih postulata na kojima počivaju nedavne i najavljene buduće izmene propisa. Potom će se u naredna dva dela predstaviti individualna i kolektivna prava zaposlenih, uz predloge konkretnih izmena propisa koje bi mogle dovesti do implementacije alternativnih rešenja za normiranje radnih odnosa. Konačno, u zaključnim razmatranjima će se posvetiti pažnja sintezi svega iznetog u ocenu sistema koji bi potencijalno mogao da funkcioniše kao samostalan i uspešan, u datim okolnostima u Srbiji. Osnovna hipoteza kojom se analiza rukovodi jeste da su alternative trenutnom stanju ne samo moguće (u normativnom i ekonomskom smislu) već i nužne i racionalne, jer aktuelne politike ne mogu održati čak ni trenutno stanje na duži rok. Budući da u trci do dna dno zapravo ne postoji, jer se uvek može otići korak niže od konkurenata u privlačenju investicija, jedini dugoročni plan može biti napuštanje trenutnih odnosa i jačanje kontrolne i socijalne uloge države. U analizi se odlazi i korak dalje pa se osim nužnosti postojanja alternativa, one razvijaju a ponekad i konkretno normativno uobličavaju. Kroz istraživanje se dakle postavljaju pitanja ali se daju i odgovori, koji mogu biti tumačeni i primenjeni u daljoj praksi i politikama u skladu sa individualnim pogledima i stavovima, ali suštinski nude rešenja zasnovana na nekim univerzalnim vrednostima koja predstavljaju civilizacijsko dostignuće, koja se zasnivaju na osnovama ljudskih prava i sloboda i nadogradnji kroz praksu univerzalnih i regionalnih instrumenata i tela, i čija primena niti u jednom trenutku ne sme postati upitna.

Governmental Precarization

2020-11-12T22:30:50+01:00Tags: , , |

Precarisation is one of the central concepts of Lorey's research and writing. In this article she aims at explaining the term further dissecting three dimensions of the precarious: precariousness, precarity, and governmental precarization. Her theoretical contribution is of great importance for understanding the world of "cultural producers" in neoliberal society. 

Spaces of Commoning. Artistic Research and the Utopia of Everyday

2018-06-15T14:43:11+01:00Tags: |

The texts assembled in this book are a sincere attempt to document the trials and errors in a study of commoning, a series of disruptions, failures, of falling apart, and the search for means to come together again. With this in mind, many of the contributions here do confront questions of methodology: they reflect on methods that support the study as well as the practice of commoning, methods that cherish critical reexamination and allow for unresolved dilemmas.

Novi oblici samoupravljanja: radničko akcionarstvo i drugi oblici demokratskih preduzeća

2022-07-14T14:27:40+01:00Tags: , , |

Kada govorimo o savremenim borbama protiv komodifikacije rada i svakodnevnog života, te za uspostavljanje drugačijeg – pravednijeg, humanijeg i održivijeg – ekonomskog sistema, ne možemo, a da se ne osvrnemo na iskustvo samoupravnog socijalizma u SFRJ kao jedinstvenog istorijskog primera široke primene principa ekonomske demokratije sa ciljem ostvarivanja većeg učešća zaposlenih u donošenju ekonomskih odluka, decentralizacije vlasništva i vantržišne društvene reprodukcije. Kritički pogled na ovaj period može predstavljati putokaz za osmišljavanje savremenih modela i sistema koji umesto generisanju profita teže zadovoljenju potreba društva (i životne sredine).

ABC jugoslavenskog socijalizma

2020-11-12T21:24:09+01:00Tags: , , , |

Knjiga je skup tekstova i istraživanja Branka Horvata koji je pokušao da osnovne pojmove jugoslovenskog socijalizma objasni na jasan i jednostavan način ("zbog toga nema ni citata, ni bibliografije, ni druge uobičajene aparature"), uzimajući za uzor Buharinovu knjigu "ABC komunizma" koju smatra dobrom idejom, ali lošom knjigom.  U svom teorijskom radu, Horvat socijalizam posmatra kao svetsko-istorijski proces sa tri karakteristična prelaza ka socijalizmu: prelaz razvijenih kapitalističkih zemalja, prelaz etatističkih zemalja i prelaz nerazvijenih zemalja. Međutim, jugoslovenki slučaj ne pripada ni jednom od njih i zato je ovu knjigu posvetio upravo objašnjenju specfiičnosti jugoslovenskog socijalističkog projekta.  

Udruženi rad i samoupravno planiranje

2020-11-12T01:03:50+01:00Tags: , , , , |

Knjiga »Udruženi rad i samoupravno planiranje« sadrži one radove Edvarda Kardelja koji su nastali u vezi sa neposrednom prirodom i donošenjem Zakona o udruženom radu i Zakona o osnovama sistema društvenog planiranja i o društvenom planu Jugoslavije, kao i njihovom razradom i primenom u samoupravnoj praksi. Ovi radovi predstavljaju ne samo teorijsko produbljivanje koncepta i sistema dohodovnih odnosa u udruženom radu na načelima novog Ustava, Zakona o udruženom radu i drugih sistemskih zakona, nego i kritičko razmatranje njihovog neposrednog ostvarivanja. Radovi »O sistemu samoupravnog planiranja« i »Slobodni udruženi rad« su, u stvari, posebne knjige iz serije »Brionske diskusije«. U radu »Dalji razvoj društveno-ekonomskih odnosa na osnovu Ustava i Zakona o udruženom radu i učvršćenje položaja radnika« (1976), Kardelj je ukazao na ulogu svih organizovanih snaga našeg društva, posebno Saveza komunista, u razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa. Rad »Sticanje i raspodela sredstava za lične dohotke na osnovu rada jedno od najaktuelnijih pitanja našeg društva danas« (1978) je intervju redakciji časopisa »Svetlost« iz Kragujevca povodom Desetog susreta samoupravljača Jugoslavije »Crveni barjak«.

Go to Top